mjesta

Svi prilozi pod mjesta

Arđina

priložio/priložila dana 08 Feb 2007
vodi se pod: mjesta, slovo A

Poluotok/nasip koji se proteže od klaonice do Sastavaka. U prvoj polovici (nizvodno) postoje betonske klupe. Jedina markantna tačka na nasipu je skupina borova, koje zovu “Bori” “…idem samo do Bora…” uzrečica korištena uglavnom od ribolovaca koji u kninskom žargonu figuriraju kao “ribari”. [ognjen]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 3, prosjek: 2.33 od 5)
Loading ... Loading ...

Atlagića most

priložio/priložila dana 26 Nov 2006
vodi se pod: mjesta, slovo A

Atlagića most

Most koji prelazi preko Krke u južnom djelu grada i vodi ka Šibeniku… pardon, Vrbniku. [puki]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 10, prosjek: 3.6 od 5)
Loading ... Loading ...

Autobusna stanica Knin

priložio/priložila dana 28 Nov 2006
vodi se pod: mjesta, slovo A

Nedefinisani i neomeđeni prostor između Partizanovog igrališta i željezničke stanice. Koji je ličio na parkiralište, pa su pojedini taj prostor u te svrhe i koristili. Što je ljutilo vozače autobusa čije su reakcije uglavnom bile: “Ma ljudi sklonite se, zar ne vidite da je ovo autobusna stanica!” [đuka]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 17, prosjek: 3.76 od 5)
Loading ... Loading ...

Avlija

priložio/priložila dana 27 Mar 2008
vodi se pod: mjesta, riječi, slovo A

Avlija (tur.), kućno dvorište ograđeno zidom, je u mome sjećanju glavno obilježje grada moje najranije mladosti. Od svoje treće godine živio sam u Sunajcima gde je skoro svaka kuća imala avliju. Pa tako se prisjećam avlija: Škundrića, Jaramaza, Sučevića, Petrovića, Sunajaka, Đujića,… Ne znam da li sam koju zaboravio. Bile su opasane  zidovima od kamena, visoke da se preko njih nije moglo vidjeti u dvorište. Najčešće su imale masivna dvokrilna drvena vrata na ulazu preko koga se premostio masivni kameni blok. Svaka avlija je bila svijet za sebe, svaka drugačija sa nekom svojom pričom. To su bile oaze mira skrivene od pogleda prolaznika. Meni je svaka imala i drugačiji miris. Danas su to mirisi nostalgije, različiti, ali nijedan nije neprijatan. Svaka avlija mi je bila tajanstvena i zahtijevala je pomna istraživanja. Neke su bile sijenovite sa dosta stabala i sa dosta tajanstvenih mijesta, a neke svijetle, osunčane. U nekima je tlo u potpunosti bilo kaldrmisano, a u nekima samo staze.
U nekima su bile bašče i aleje cvijeća, a u nekima bunari (gusterne) za skupljanje kišnice. Sa koliko sam strahopoštovanja gledao bunar i baba Jeku u podrumu Škundrića kuće i slušao pad kofe za zahvatanje vode, potom viješto izvlačenje… Koliko li sam puta u avliji Jaramaza dobio kolač od baka Marice. Tu me je i čika Lazo previjao kad me je pogodio balin od vazdušne puške u ruku.
Prekoputa kod Sučevića sam mnogo kasnije kao liječnik jednom prilikom i preskakao zid avlije, zajedno sa dr Damirom Gamberažićem iz hitne, jer je baka Marica ostala daleko iza nas, a kod nje je bio ključ od kapije. Popeli smo se preko zida i ušli u kuću da bi Mili dali spasonosnu injekciju. On je bio u vrlo lošoj sitaciji zbog treperenja pretkomora srca, kad smo banuvši sa sprata dospjeli do njega. Ta je avlija bila čudno građena. Od kapije se stepanicama ulazilo u kuću na sprat, a odatle u prizemlje. Damir je pokušavao da ubode venu, ali bi one vrlo brzo pucale. Pokušavao je nekoliko puta. Ja sam u isto vrijeme uspio, nekako, da na šaci nađem krvni sud koji nije popustio.
Oporavivši se Mile je tek onda shvatio ko je pred njim. Do mojih ušiju je kasnije došla priča koju je Mile pričao svima: ” dr Damir je pokušavao i pokušavao, ali onaj NAŠ uze iglu i potrefi iz prve”.
U avliji kod Đujića nam je, današnji advokat, Radovan iza prostrtog veša priređivao lutkarsku predstavu.
Eto tako se posle skoro pet decenija prisjećam avlija po Sunajcima, kao oaza svoje najranije mladosti. U njima smo  kao djeca bili maženi i paženi i zaštićeni pod toplim okriljem dragih ljudi koji su nas voljeli. I danas kad naiđem na nekakvu trošnu avliju ja nehotično gvirnem unutra ne bi li ugledao dječije glavice kako prate lutkarsku predstavu sa improvizovanim lutkama na tri prsta podignutim iza prostrtog veša. Možda to potsvijesno želim da vratim sebe u bezbrižno doba mladosti. Ne uspijevam da ih vidim, a i avlija je sve manje.

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 41, prosjek: 4.24 od 5)
Loading ... Loading ...

Bajta

priložio/priložila dana 11 Dec 2006
vodi se pod: mjesta, riječi, slovo B

Naziv za utočište ili mjesto, gdje se obično obitavalo danju, a to je mogla biti kuća ili kafić ili neko drugo mjesto. Djeca koja su igrala western-igre su pravili i po šumarcima logore, koji su također bili označavani kao bajte. [đuka]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 3, prosjek: 3.33 od 5)
Loading ... Loading ...

Balkan

priložio/priložila dana 01 Dec 2006
vodi se pod: mjesta, slovo B

Gradska bašta s roštiljem na Dešića raskršću. Tu su tate dovodile mame i djecu na “deset s lukom”. [milano]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 7, prosjek: 4 od 5)
Loading ... Loading ...

Balkon

priložio/priložila dana 01 Dec 2006
vodi se pod: mjesta, slovo B

U hotelu, poznato pokeraško mjestašce. [milan]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 5, prosjek: 3.8 od 5)
Loading ... Loading ...

Barake

priložio/priložila dana 11 Dec 2006
vodi se pod: mjesta, slovo B

Naselje kod TVIK-a prema Bisercima. Barake, zato što su bile napravljene od drveta. Po toj logici na američkom kontinentu, većina kuća bi se zvale barake. [vule-polača]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 2, prosjek: 3 od 5)
Loading ... Loading ...

Bari

priložio/priložila dana 11 Dec 2006
vodi se pod: mjesta, slovo B

Kninjanima dobro poznata prodavnica preko puta Socijalnog tj. preko puta nebodera (ako se mogu uopšte zvati neboderi zbog visine od samo 11 spratova). [boško]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 6, prosjek: 3.33 od 5)
Loading ... Loading ...

Baćo

priložio/priložila dana 01 Dec 2006
vodi se pod: mjesta, rock, slovo B

Kninski rock klub koji je ispočetka bio kuglana, a kasnije bilijar sala, disko klub, kafić itd. Kod Baće su svirali Psihomodo Pop, Električni orgazam, itd. [puki]

Pamtimo tri izdanja dotičnog kluba/kafića. Svako je imalo neki svoj šmek i anegdote vezane za njega. Prvo izdanje se odnosi na vrijeme dok je Baćo (senior) držao to mjesto. Tad je to bila kuglana i kafana. O tom periodu neću da pišem jer sam ja u to doba bio klinac. Poslije je dotični prostor došao u Baćine (junior) ruke i tad su počeli blistavi dani “Baće”. Ispočetka Baćo je više ličio na rupu(što je bilo i poželjno) i u njemu se okupljala gradska mularija koja je tu konzumirala dozvoljene i nedozvoljene stvari. Ja sam tada kao klinac, gledao iza ćoška i pitao se šta oni tamo rade.
Pa se zatim netko sjetio da to nije u redu pa je odlučio da zatvori našu oazu.
Određeno vrijeme Baćo nije radio, pa se zatim na radost mene i meni sličnih otvorio, ali u sasvim novom fancy dizajnu, ali nema veze … Baćo će uvijek biti Baćo, bez obzira na konobare sa leptir mašnama (Vaso, Zeko, Dado,..) i obezbeđenje (Ićo-The Strašni) koje je (gle čuda) naplaćivalo ulaz. Postojale su razne šeme i načini koje smo ja i moji prijatelji razrađivali na temu:”Kako da u Baću uđe osam ljudi sa dvije karte?” i sl. Srećom je Ićo bio milostiv pa sam ja uglavnom plaćao svaku treću kartu (i danas me zeza na taj račun). Ali da ne dužim, postoji mnogo raznih anegdota na tu temu. U Baći su svirali razni bendovi (npr. Električni orgazam, Psihomodo Pop, Đavoli, Babe, Džep i još neki izvođači koje rađe ne bih da pominjem). Ovaj treći period ja najbolje poznam jer sam tada već postao veliki klapac koji je trebao da zauzme svoju ulogu u društvu i stalna mušterija. Sve u svemu, Baćo je kultno mjesto kninske urbane ekipe, u kome je svaki budući pripadnik iste morao da ispeče zanat, i sasvim sigurno mogu da tvrdim da onaj ko makar jednom nije izašao u Baću ne može da se smatra autentičnim Kninjaninom. [boro]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 34, prosjek: 3.85 od 5)
Loading ... Loading ...

Benkovac

priložio/priložila dana 01 Jan 2009
vodi se pod: mjesta, slovo B

Benkovčani su narod koji je živio južno od Varivoda. Pričali su specifičnim govorom, mi smo to zvali zapjevavanjem, a oni su opet nama govorili da mi čudno govorimo. Ako bi ih imitirali u njihovom prisustvu odgovor bi bio: “Jeba te onaj koji tako govori!“ Osim zapjevavanja su imali i složenice tipa: sok na potezaljicu, čarape prozirače i bumbuni paljikavaci (unija šta žežu). Najpoznatiji su bili po proizvodnji svih vrsta voća i povrća koji su prodavali od Istre do Dubrovnika, pa naravno i u Kninu. Kad smo se kao klinci motali oko lubenica na donjoj pijaci stigla bi prijetnja: “ Mali zdimit ću te babuljom paš se ćaći žaliti!” [zapisničar]

U NK “Velebit” iz Benkovca osnovno strateško pravilo je bilo: “Ko leži, ne bježi!” [milano]

Benkovačka verzija Uspavane ljepotice iliti Trnoružice: Dolazi princ i veli joj: “Snježo! Ustaj svaku ti vrag sreću odn’jo, vidiš li koliko je sati.”, a ona mu odgovara: “Ne merem, budalo ‘edna manj’ta, vidiš da sam začarata!” U Benkovcu je neka baba pitala prolaznika koliko je sati. Na njenu žalost, on je imao digitalni sat i odgovorio da je 18 i 45, na šta je ona rekla: “ ‘Est, stotinju!” [đolence]

Mali gradić u naraštanju sa kompleksom nedostatka tradicije, koji je “progutao” Garu kao profesora umjetnosti na nekim susretima u poznatom zapjevavanju i poslije susreta izjavili: “E, da je nama ovaki profesor!” [nebojša]
Benkovac

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 31, prosjek: 4 od 5)
Loading ... Loading ...

Bife Centar

priložio/priložila dana 09 Dec 2006
vodi se pod: mjesta, slovo B

Mali ćumez preko puta gornje samoposluge, kod Dešića. Vlasnik je bio Slavko Popović – Badžo, jedan od mojih boljih prijatelja, nadam se da se neće ljutiti za ćumez, jer bilo ih je takvih dosta u Kninu. Omiljena (ne)redovna autobuska stanica za polački autobus. Otvaro je prije šest ujutro da bi radnici na putu na posao mogli stati da se psihički pripreme tim što se nakrešu jeftine rakije. Badžo mi je, zadnji put kad sam bio tamo ‘88, govorio: “Šta neće da zapuca, imo bi ih ja dosta na nišanu.” Mislio je na opštinske birokrate i inspektore koji su ga sprečavali u neopravdanom bogaćenju. Pitam se da li je ostvario svoje prijetnje kad je zapucalo. Badžo javi se, izvini zbog zajebancije. [vule-polača]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 18, prosjek: 3.89 od 5)
Loading ... Loading ...

Bisnijev vinograd

priložio/priložila dana 11 Dec 2006
vodi se pod: mjesta, slovo B

Ovaj vinograd je bio životni izazov za sve nas, jer je pok. Bisni poslije izgradnje prvih par zgrada, pomislio da će tako ostati, i gdje smo imali ogroman asortiman voća. Bisni je kao u transu noćima sačekivao nas par sa manje straha, i kada bi nekog uhvatio, obično bi uzimao neke artikle, kao majicu i gaće, a nekad i zvao roditelje. Bisni je bio sinonim za strah i imaginarni protivnik privatnog vlasništva, koje se nije uklapalo u koncept novog socijalističkog naselja ŽTP-a i TVIK-a. [nebojša]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 3, prosjek: 3 od 5)
Loading ... Loading ...

Blok 3. decembar

priložio/priložila dana 09 Dec 2006
vodi se pod: mjesta, rock, slovo B

Možda bi moglo da se opiše kao svojevrstan geto. Dvadesetak zgrada građenih u soc-realističkom stilu. Tu je odraslo par generacija koje su imale zanimljive predstavnike u životu grada. Žika i kompanija, Niper, pok. Tiho Džeger…ne mogu se sjetiti sviju. Da bio je tu i Škulj itd. Sala izviđača. Šta se tu sve dešavalo? Klinci su tu učili kako se puši, pije, itd., a ne o plemenitosti izviđača, čast izuzetcima. [manda]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 18, prosjek: 3.94 od 5)
Loading ... Loading ...

Bobis

priložio/priložila dana 11 Dec 2006
vodi se pod: mjesta, slovo B

Poslastičarna pored Doma JNA gdje su se često kupovali kikirki, čips, čokoladice i ostale slatke stvarčice za kino-predstave. [đuka]
Kafić i slastičarna zajedno, zagrijavanje za kino. Zaštitni znak – Vinka, (mrzovoljni) Marko i dobri kolači. [milano]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 13, prosjek: 3.85 od 5)
Loading ... Loading ...

Bosansko Grahovo

priložio/priložila dana 11 Dec 2006
vodi se pod: mjesta, slovo B

Malo mjestašce udaljeno od Knina svega 36 km računajući i krivine Derala, ali prirodnim barijerama i mentalitetom ljudi potpuno odvojeno od Knina. Imali su par pilana, ciglanu na kojoj se škart od proizvodnje gurao buldožerom, hotel Sarajevo, Gimnaziju i Školu učenika u privredi. Ovu zadnju su završavali oni kojima ni Idžo nije mogao srediti da završe u Kninu. Ljudi koji su živjeli tamo su bili nevjerovatno teškog menatliteta, kod kojih se svaka diskusija svodila na to ko je jači. Pionirske pokušaje osvajanja Bosanskog Grahova je imala, naravno GP Dinara, tamo negdje početkom šezdesetih godina. Iz Knina je dolazila inteligencija (poslovođa, VKV, KV i PKV ), manuelci su uzimani u lokalu. Radilo se oni par objekata što su ih zvali zgradama i krčili su se šumski putevi. Pošto je to bilo doba građevinarstva bez mehanizacije, glavni posao su iznosila leđa domaćih. Između domaćih i radnika GP Dinare je bilo raznih trvenja, gdje su uglavnom Kninjani ispaštali. I ne samo to, nisu se smjeli nikome ni požaliti. Međutim i radnicima GP Dinare je pukao film kad je izjesni Grahovljanin Jovo na svakom ručku umjesto da kaže “prijatno” počeo prditi. Ovi su se požalili direktoru i on zovne Jovu da se objasne pa mu veli: “Ja sam Jovo čuo da ti ljudima prdiš u tanjir.” “To nije moguće!” “Znaci, ja lažem?” “Ne kažem to znaci nije istina”. “A šta to nije moguće?” “Pa nije moguće, direktore, da ja prnem u Grahovu, a da ti to čuješ u Kninu! Tako jako stvarno ne mogu prnuti.” [zapisničar]Grahovo

Na samoj tromedji Bosne, Dalmacije i Like, omedjeno planinskim masivima Dinare i Šatora, svega 50-ak kilometara udaljeno od mora, nalazi se Bosansko Grahovo. Po povrsini, ovo je jedna od najvecih opstina u Bosni i Hercegovini, ali po naseljenosti zauzima poslednje mjesto. Na ogromnim prostranstvima, na kojima se smjenjuju bogate sume i plodna polja, prije rata je zivjelo oko 9.000 stanovnika /svega 11 stanovnika na 1 km2/, od cega su 99 % bili Srbi, a svega 1 % Hrvati.
U istorijskim izvorima Bosansko Grahovo se pominje jos u vrijeme rimskog carstva, kao Salvia, mjesto na putu. Istorija se mnogo puta poigrala sa ovim gradicem, samo zato sto se nalazi na vjetrometini na kojoj se lome granice kultura, vjera i civilizacija. U vrijeme Turaka, hrabri gorstaci su se odmetali u hajduke, drzeci se sume, vode i lijepih zena. U drugom svjetskom ratu ovdje su se vodile zestoke borbe izmedju partizana, cetnika i ustasa. Pobjednika nije bilo, jer je stradao neduzni narod, koji se poslije rata klanjao velikom spomeniku na uzvisenju Gradina – velicanstvenoj pojavi proletera, kakvih je bilo mnogo u ovom mjestu.
Za drugi svjetski rat, ali u vremenu mnogo poslije, vezana je sjajna anegdota, koja na najbolji nacin odslikava dobrodusnost ovdasnjih ljudi. Prilikom projekcije filma Bitka na Neretvi, u trenutku kada su u kadru bili cetnici, noseni rasnim konjima, jednom sredovjecnom cici se otelo – Lazu, brate, nismo imali ovakve konje ! U tom trenutku na noge su skocili partizani i u domu kulture ponovo je ”zapoceo” drugi svjetski rat. Projekcija je prekinuta na pola sata, a ”rat” je nastavljen u obliznjem restoranu Zvijezda.

LICNOSTI U OGLEDALU ISTORIJE
Iz podneblja iskrenih i srcanih ljudi poticu brojne istorijske licnosti, o kojima je istorija sudila zavisno od vremena u kojem se sud donosio. Malo koje vrijeme pod svoje okrilje nece primiti ”Mladobosanca” Gavrila Principa, ciji su pucnji na austrougarskog nadvojvodu Franca Ferdinanda pokrenuli lavinu prvog svjetskog rata. U Bosanskom Grahovu je rodjen i Djuro Pucar – Stari, bliski Titov saborac, dugo godina vodeca politicka figura u Bosni i Hercegovini. Gavrilo je svom rodnom mjestu podario dusu, jer je njegovo iscrpljeno tijelo nestalo pod teretom zatvorskih tortura. Djuro Pucar je ucinio mnogo, ali, samo zbog naglasene skromnosti, Bosanskom Grahovu nije donio i mnogo vise.
Uvijek kada bi trebao mrdnuti prstom, sa usana ovog iskrenog i postenog covjeka silazila je recenica – Neka, Grahovo je razvijeno, treba dati i drugim sredinama. Cuvena fabrika motora i traktora u Novom Travniku bila je namjenjena Bosanskom Grahovu, ali se Djuro Pucar sjetio nerazvijenog Novog Travnika. Travnicani su mu se oduzili desetak godina kasnije, dajuci svom mjestu ime Pucarevo. Danas je Pucarevo ponovo Novi Travnik, a Djuro Pucar se i dalje vodi kao Grahovljak.
Iz Bosanskog Grahova je i Bozidar Radinovic, prvoborac, koji je sa bratom Mirkom organizovao ustanak na ovom podrucju. Kada je Tito, za vrijeme bitke na Sutjesci, naredio da se partizani oslobode cjelokupnog teskog naoruzanja, Bozo je pribjegao malom lukavstvu. Zakopao je svoj top na jednom proplanku, a onda, kada su nagrnuli njemacki tenkovi, osuo paljbu po njima. Na taj nacin je spasen silni narod, a Bozin vrhovni komandant, Tito, i pored ispoljene neposlusnosti, nije mogao da mu ne stisne ruku. Grahovljaci i danas tvrde da je prema Bozidaru Radinovicu nacinjena velika nepravda, jer nije proglasen za narodnog heroja, iako mu je to odlicje pripadalo.
Bosanski vlastodrsci su vjesto drzali ”na uzdi” rukovodstvo Grahova. Mjesto sa ogromnim prirodnim bogatstvima i velikim ljudskim potencijalom stalno je tavorilo, bez sansi da izbori status koji mu je objektivno pripadao. Tako je, u zimu 1976., ovo mjesto proglaseno za ”cetnicko leglo”. Uhapseni su bibliotekar /jer je skupljao knjige/, direktor Ciglane /pjevao je ruske romanse/ i pop /kao i svaki pravoslavni pop, nikako nije mogao biti lojalan komunistickoj vlasti/. Ofanziva je bila i prosla., bosanski vlastodrsci su se docepali visokih pozicija u saveznoj vlasti, a u malom bosanskom gradicu zavladao je strah, od kojeg se narod dugo nije oslobodio.

GIMNAZIJA PONOS MJESTANA
Jos za zivota profesor Dusan Jojic je postao legenda. Studirao je istoriju u Beogradu i mastao o danu kada ce se vratiti u svoje Grahovo. Sa nekolicinom umnih ljudi, sredinom 60-ih godina proslog vijeka, u gradicu sa svega 2.000 stanovnika zasnovao je Gimnaziju i Skolu ucenika u privredi. Bio je to nesvakidasnji, gotovo istorijski korak za jednu tako malu urbanu sredinu. Iz grahovske Gimnazije tek stasali punoljetnici odlazili su u velike gradove sirom nekadasnje Jugoslavije. Postajali su ugledni ljekari, ekonomisti, naucni radnici, kulturne i javne licnosti. U Beogradu i Novom Sadu zivi veliki broj uspjesnih ljudi koji su zavrsili grahovsku Gimnaziju. Mnogi od njih po zavrsetku studija su se vratili u svoje rodno mjesto, ali ih je poslednji gradjanski rat ponovo pomjerio sa ognjista i oni su morali ici dalje.
Grahovljaci su ponosni na rano preminule naucne radnike Zarka Deuru i Zarka Pilica, pazljivo prate uspon renomiranog urologa Branka Gligica i uglednog biologa Drage Marica, sa radoscu citaju tekstove Djure Bilbije … U njihovim srcima su stihovi Milana Nenadica i Svetka Reljica, te slikarske vizije Bore Djukica, poznatijeg kao Oliver Tihi. Veoma zapazeno mjesto medju najuglednijim srpskim privrednicima pripada direktoru ciglane ”Toza Markovic”, Dmitru Segrtu, a jedna od vodecih politickih figura u danasnjoj Srbiji, Milorad Mircic, zavrsio je cuvenu grahovsku Gimnaziju. Dusan Jojic je otisao mlad sa ovog svijeta, ali njegovi ucenici su sacuvali uspomenu na velikog covjeka i Gimnaziji u Bosanskom Grahovu dali ime ”Dusan Jojic – Joja”.
Sredinom 80-ih godina proslog vijeka Grahovljaci su nacinili jos jedan podvig. Izgradili su velelepni dom kulture,dom “GAVRILA PRINCIPA” jedan od najljepsih objekata takve vrste u nekadasnjoj Jugoslaviji. Na jednom mjestu stanovnicima Bosanskog Grahova na raspolaganju su bili : biblioteka, citaonice, bioskopska dvorana, kongresna sala, disko klub i svecani holovi. Objekat se nalazio u samom centru grada, a na platou ispred njega ljeti je bila pozornica, na kojoj se recitovalo, pjevalo i igralo. Gostovali su ugledni knjizevnici, slikari, muzicari, izvorne narodne grupe i, naravno, estradne zvijezde.

NEUKROCENA LJEPOTA
Bosansko Grahovo je mjesto kojem je Bog podario ljepotu i neprolaZnost. Ogromna prirodna bogatstva, preljepi krajolici i rjetki biseri prirode i danas ovu opstinu cine nesvakidasnjom. Divlja priroda, pomjesana sa pitomom ljepotom krajolika, krasi izletista Borovacu, Satorsko jezero, proplanke Risovca i Uilice, zaravni Velikog i Malog Ticeva. Stanovnici obliznjih primorskih mjesta, koja su od Bosanskog Grahova udaljena svega 50-ak kilometara, u mjestu Preodac izgradili su veliko vikend naselje. Ljeti bi se po cijeli dan kupali u jadranskom moru, a u smiraj dana bi sjedali u automobile i dodlazili na grahovske proplanke, da prespavaju u mirisu borove sume i uzivaju u blagodetima netaknute prirode.

ZA SVAKOG PO NEKO MJESTO
Najveci broj radnika bio je zaposlen u drvno – preradjivackom kombinatu i preduzecu za uzgoj i eksploataciju drveta. Cijelo mjesto je okruzeno velikim sumskim bogatstvom, pa su Grahovljaci, vise nego iko drugi, sa zadovoljstvom izgovarali slogan – Gdje god nadjes mjesto, tu drvo posadi … U plodnom livanjskom polju, na prostoru koji pripada Bosanskom Grahovu, nalaze se ogromna lezista treseta najboljeg kvaliteta.
Kamioni, prepuni ovog rudnog bogatstva, spartali su po balkanskim drumovima, a strucnjaci iz cijelog svijeta dolazili su u mjesto Crni Lug da izucavaju ovu rudu i pisu naucne studije. Sredinom 70-ih godina proslog vijeka, u Bosanskom Grahovu je otvorena tvornica gornjih dijelova obuce, u sklopu travnickog Borca. Unis je, desetak godina kasnije, otvorio modernu fabriku kuglicnih lezajeva, a u blizini bogatih nalazista glinice radila je najsavremenije opremljena ciglana. Rjetko koji Grahovljak je bio bez posla i svog krova nad glavom .
[Ranko Loncar]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 32, prosjek: 4 od 5)
Loading ... Loading ...

Breskvik

priložio/priložila dana 09 Dec 2006
vodi se pod: mjesta, slovo B

Možda najljepše naselje grada Knina, u kojem su živjeli mnogi poznati Kninjani. Naselje nosi taj naziv zbog voćnjaka koji je tu nekad postojao. Uglavnom želja nekih važnih ljudi da baš tu imaju svoje kuće urodila je tim da se taj voćnjak uništi i da se počne sa razvojem socijalizma. Na mjestu samog ulaza u taj voćnjak sa istočne strane nalazi se ulaz u dvorište Joše Durbabe koji je baš tu posadio 4-5 breskvi, slučajno. Breskvik je izrodio ljude raznih profila koji su bili poznati u gradu, a nabrojat’ ću samo neka prezimena: Vujatović, Trtić, Ilić, Tanjga, Mijakovac, Popović, Petković, Erceg, Štrbac, Manojlović, Došen,… Oni koje nisam naveo neka se ne ljute jer bi trebalo dosta prostora da bi se svi spomenuli. [bolta]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 2, prosjek: 3 od 5)
Loading ... Loading ...

Brezovac

priložio/priložila dana 01 Dec 2006
vodi se pod: mjesta, slovo B

Planinarski dom na Dinari. Tamo se odlazilo radi druženja, što sa flašom, što sa prijateljima, a ponekad i radi prirode. [milano]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 2, prosjek: 4 od 5)
Loading ... Loading ...

Bristol

priložio/priložila dana 09 Dec 2006
vodi se pod: mjesta, slovo B

Kafić na ćošku kod Dešića. Tu su obično dolazili ljudi koji čekaju autobuse u pravcu Bukovice. Ljudima je obično bilo daleko da idu do autobuske stanice, pa su tu svraćali da popiju nešto dok čekaju autobus u 3:15. [boško]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 3, prosjek: 3.67 od 5)
Loading ... Loading ...

Buk

priložio/priložila dana 24 Sep 2007
vodi se pod: mjesta, slovo B

Vodopad u Topolju gdje su se površne vode Krčića slijevale u Krku. [vule-polača]
Krcic

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 15, prosjek: 3.93 od 5)
Loading ... Loading ...

Bukovica

priložio/priložila dana 09 Dec 2006
vodi se pod: mjesta, slovo B

Predio poznat iz pjesme “Bukovico moj debeli ladu…” (makar hladovine nema ni za lijek), škrtoj zemlji, bukarama vina i najboljoj janjetini na svijetu (uz bračku). Ljudi radišni i dovitljivi, u Kninu prodorni k’o Ličani u Hrvatskoj. Glede slavne “crvene” povjesti, Savka Dabčević-Kučar im se obratila 1971. godine s rječima: “Vi ste drugovi ovce, svinje, krave i ostalu stoku dali za revoluciju!” [milano]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 9, prosjek: 3.89 od 5)
Loading ... Loading ...

Bul(i)na strana

priložio/priložila dana 09 Dec 2006
vodi se pod: mjesta, slovo B

To je strana na zapadnom izlazu iz grada. Put prema Kistanjama i Zadru. Počinje odmah kada se pređe most preko Brzice. Interesantna uzrečica “Džaba ti je ‘sovati sudca uz Bulnu stranu.” Nastala u vrijeme kada Knin nije imao svoga sudiju, pa je on dolazio iz Zadra. [bobo] Bulna ili Bulina strana je dobila ime od doba kad su Turci sa svojim Turkinjama (bulama) tuda putovali. Baba mi je pričala da su kod Bulnog mosta razapeli šator (čador) i odmarali se jer se ta neka bula bila umorila od puta. E, od tada se taj most i strana povr’ njega zovu Bulin (Bulni). [nives]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 5, prosjek: 3.4 od 5)
Loading ... Loading ...

Bunker

priložio/priložila dana 02 Dec 2006
vodi se pod: mjesta, slovo B

Ukopan na desnom kraju Bulne Strane tačno kraj željezničkog mosta. Iskopali su ga Njemci pred kraj Drugog svjetskog rata za svojih 4000 ranjenika. Taj Bunker su prvo istraživali Srđo Bradaš, Ranko i Gojko i imali “logu” ili “kućaru” u njemu. Mi mlađi smo ga istraživali sa “bakljama” koje su bile napravljenje od zapaljenih guma od bicikla. Bunker je bio nastanjen uglavnom šišmišima. Kažu da su se neki djelovi obrušili ali i bez toga je bio dovoljno velik. [nives]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 2, prosjek: 3.5 od 5)
Loading ... Loading ...

Butižnica

priložio/priložila dana 25 Jan 2009
vodi se pod: mjesta, slovo B

U gradskom žargonu poznatija kao Brzica. Jedna od kninskih rijeka. Butižnica izvire na teritoriji Mjesne zajednice Lička Kaldrma, a uljeva se u Krku niže Bulnog Mosta ili Bulinog, Bulna…, ne znam pravilan izgovor ako uopće postoji? U vezi s Brzicom može da se pomene i nadaleko poznat vir “Tri jablana”. [manda]

Vir kod tri jablana zvao se i “Memin vir”, jer je Memo jednom prilikom tamo razbio glavu skačući u vodu. [đolence]

Ispod “Meminog vira” bio je i “Niperov vir”, iz istog razloga. Skokovi na Brzici, tu je bilo pravilo da nema pravila. Trip je bio što više se ubiti i ostati živ. Uopšte, izaći iz vode čitav. U takvim je skokovima prednjačio Davor Biserko. Onako mršav “ki komarac”, što reče “poznati” kninski pisac Petar B. Popović, kad se zaleluja sa vrbe pored vira kod “Tri jablana” i ljosne u vodu… No, ni ostali nisu ništa bili luđi u svojoj kreativnosti, ugrožavajući vlastito zdravlje, bubrege i život. Posebno skačući sa željezničkog mosta… Popularnih skokova je bilo masu, ja sam se sada sjetio samo dva: “Nije lako Srbin biti” i “Bolan sam ti majko”… [pantagana]
brzica

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 15, prosjek: 3.87 od 5)
Loading ... Loading ...

Ciglana ili Ciglana Strmica

priložio/priložila dana 24 Feb 2009
vodi se pod: mjesta, slovo C

Neko vrijeme i Ciglana “Stevo Opačić”. Izgrađena 1922. godine po austrijskim nacrtima. Do izgradnje ciglane je došlo na pomalo čudan način. Fra Lujo Marun je izvodio okolo Strmice svoja iskopavanja i pronašao ugalj. Zatim je predlagao bogatim kninskim porodicama da ulože u eksploataciju. To je učinio Mihovil Tomić, kninski trgovac sa širim obrazovanjem i pogledima na svijet. U toku eksploatacije uglja pojavljivale su se ogromne količine gline što je Tomiću dalo ideju da izgradi ciglanu. Stavio je hipoteku na svu svoju imovinu i imovinu svoje rodbine i podigao kredit za izgradnju ciglane. O kolikoj vrijednosti se radilo može poslužiti primjer da je jedan mali djelić te imovine zgrada koja je poznatija kao Dom JNA. Na početku je izgledalo da je to pun poslovni pogodak: iznikao je gigant za to doba, a i za mnogo godina poslije. Još dobrih 15-tak godina iza Drugog svjetskog rata na ciglani se izučavao električarski i mehaničarski zanat jer takvog nečega u Kninu nije bilo. Ciglana je imala i hidrocentralu i lokomobilu (parni stroj koji je preko remena pokretao druge strojeve). Negdje pred II svjetski rat u tadašnjoj svjetskoj ekonomskoj krizi Tomić je bankrotirao, pa je ciglana dopala u ruke izvjesnog Bohena iz Velike Kikinde. Strmičani su tada sakupili sve svoje novce i pozajmili Tomiću da se izvuče iz krize, što mu je i uspjelo. Taman je počeo otplaćivati dugove, kad je došao rat u kojem su ciglanu zapalili partizani. Ciglana je obnovljena 1947. godine, upravljanje su preuzeli zaslužni drugovi iz Bukovice čije kreativne ideje su rezultirale tonama škarta koji je završavao u Butižnici. Negdje 50-tih, Mihovil Tomić je “poklonio” ciglanu i još par “sitnica” općini Knin. Razvoj tehnologije je nalazišta gline u Strmici učinio minornim (do tada se glina kopala ručno) što drugovima nije dalo ideju da polako zatvaraju ciglanu, nego naprotiv započela je izgradnja nove, ogromnih kapaciteta koju nije mogla namiriti sva glina Dalmacije. Započeta izgradnja srećom nikad nije dovršena, a i stara ciglana je polako propadala uglavnom zbog neracionalne organizacije rada. 1989-1990. izvršena je kompletna rekonstrukcija ciglane. [zapisničar]
ciglana

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 81, prosjek: 3.94 od 5)
Loading ... Loading ...

Cirkus

priložio/priložila dana 16 Dec 2006
vodi se pod: mjesta, slovo C

Montažni, pokretni, stambeno poslovni objekat postavljen iza onoga što su zvali autobusna (autobuska stanica), a uz željeznički refletkor. Bilo ih je raznih cirkusa od prostog tipa (ciganski izgladnjeli konj sa kolima i dva stolna nogometa) do onih sa slonovima i trapezima. Svi su bili cirkus. Standardna varijanta cirkusa je tzv. “Simin cirkus”, a koji je ustvari bio njegove žene. Sastojao se od: dvije kamp kućice, jednog šatora, jednog ispravnog i jednog kamiona u dijelovima, jedna Lada, do 5 flipera, do 5 stolnih nogometa, mašina za ulov cigareta, boks aparat, palete za hodanje po blatu i džuboks. Obično je bio postavljen od 9. mjeseca pa do proljeća. Osoblje su bili Simo, žena i Božo. Ne znam zašto je vrijedilo uvriježeno mišljenje da tamo idu propaliteti, kad smo išli svi. Posebno pamtim istančani sluh gazdarice koja je tačno znala koji fliper udaraju i na svaki takav zvuk odgovarala urlikom: “Živce u guzicu!” Nevjerojatna stvar je da je cirkus djelovao muzički odgojno na mlade Kninjane. Tamo negdje 1974., Simo je ubacio u džuboks pjesmu “Ana” od Srebrenih Krila, koju su svi ko ludi navijali, a čim bi nastala pauzica onda je navijao Simo. Bilo je i onih koji koji su na prvom sastanku sa djevojkom pozivali je da idu čuti “Anu” kod Sime. [zapisničar]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 24, prosjek: 3.92 od 5)
Loading ... Loading ...

Crvena zemlja

priložio/priložila dana 16 Dec 2006
vodi se pod: mjesta, slovo C

Kraj iznad Kninskog Polja i Vrpolja zbog kojeg su vojnici, a i rezervisti, proklinjali Knin. [đolence]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 5, prosjek: 3.8 od 5)
Loading ... Loading ...

Derala

priložio/priložila dana 25 Dec 2006
vodi se pod: mjesta, slovo D

Splet nevjerovatnih krivina, uzbrdica i nizbrdica (zavisno u kojem pravcu idete) na putu prema, odnosno iz Bosanskog Grahova. [bolta]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 5, prosjek: 2.8 od 5)
Loading ... Loading ...

Dešić

priložio/priložila dana 22 Nov 2006
vodi se pod: ljudi, mjesta, slovo D

1. Jedan od većih gradskih trgova. 2. “Kod Dešića” je bila poznata kninska kafana karakteristična po tome što je u njoj bio biljar stol koji je uvijek bio pun čepova od Koka-kole i piva a najmanje žetona. [boro]

Sin Nike, stara ugostiteljska familija. Čuveno otkriće kad je istrčao iz WC-a svoje kafane sa nekoliko godina starim novinama i uzviknuo: “Ljudi, umro je car Makarijos!” [milano]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 14, prosjek: 4.07 od 5)
Loading ... Loading ...

Dinara

priložio/priložila dana 09 Feb 2009
vodi se pod: mjesta, slovo D

1. Planina iznad Knina, najveći vrh Troglav.Dinara
2. Kninski hotel D kategorije(jedini, 39 kreveta), čiji su gosti, sudeći po knjizi žalbi koju sam jednom prilikom slučajno pregledao, imali grdnih problema sa žoharima i štakorima. Prije II Svjetskog rata hotel se zvao “Grand” ili “Laćin hotel” i kažu da je bio fin.
hotel
3. Gradski fudbalski iliti nogometni klub, član Hrvatske lige – Jug. Dresovi crno-bjeli. Neki klinci bivši dinaraši zaigrali su poslije i u Zvezdi i Partizanu. [puki]
Dinara klub

Svako malo misto je imalo svoj ponos i diku, a u Kninu je to bila “Dinara”, nastala još davne 1913. god. (samo dvije godine iza splitskog “Hajduka”) što ju je činilo jednim od najstarijih klubova u Jugoslaviji, tradicionalna boja crno-bijela. Dinarine utakmice su godinama bile socijalni događaj i najveća zabava našeg malog mista. Pratilo ih je i po 3000 ljudi , koliko danas nema ni “Zvezda”, a derbi utakmice su bile sa “DOŠK’’-om iz Drniša, “Zadrom”, “Šibenikom”, a kasnije i “Bukovicom”. Tuče su bile rjetkost, a prijetnje sucima s tribina ostajale su neostvarene. Kroz klub su prošle generacije odličnih i “nešto losijih” igrača, trenera, navijača i članova uprave kluba. Od entuzijasta do onih željnih lične promocije. Pominjanje imena je nezahvalno jer je u klubu igralo pola grada i uvijek će neko biti zaboravljen i izostavljen , no ipak pomenimo neke: Sveto Škobalj, Ilija Petković, Radomir Vukčević- Vučko, J. Urukalo, Nikša Đuić- Ture, Đoko i Ćevo Bjegović, Slaven Klepo, Miro Stanić, Luka Dukić, Niko Matković, Ćika, Polak, Galić, Jugi Pokrajac, Dalibor Škorić… treneri Sveto Ilić, Vladimir Beara, Žeka Sanković… navijači kao pokojni Žunić “jaketa, jaketa”. [milano]

Po nekim informacijama NK Dinara je osnovana prije Hajduka. Medjutim, Hajduk je prvi registrovan kao klub (prednost velikih gradova). Pretpostavljam da se iz istih razloga u Kninu se nije mogao ni registrovati HK Dinara (HK = hrkljuš klub). [đolence]

Dinara je i vrh planine Dinare, poslije Troglava drugi po visini sa 1830 metara nadmorske visine. [đuka]

O planini Dinari postoje dva gledišta u geografskom smislu. Postoji određena zbrka oko toga da li je Troglav sastavni dio Dinare ili zasebna planina. I dok smo mi u Kninu uvijek smatrali Troglav njenim najvišim vrhom, samim tim i njenim stavnim djelom, Bosanci (Grahovljani, Livnjaci, Glamočani…) ali i neki geografi iz Hrvatske smatraju da se planina Dinara proteže od Derala do sela Uništa te je po njima Troglav zasebna planina. [mladen čoko]

U antičko doba Dinara se zvala Adrion oros. Porijeklo današnjeg naziva je diskutabilno, smatra se da je dobila ime u slavu ilirskog plemena Dindara koje je obitavalo na istočnoj strani planine. [stevo]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 8, prosjek: 3.5 od 5)
Loading ... Loading ...

Dom JNA

priložio/priložila dana 25 Dec 2006
vodi se pod: mjesta, slovo D

Najljepša gradska bašta, u kojoj su se nekoć srijedom i subotom održavali plesovi, svirale mnoge grupe, a među njima i Bijelo dugme (još 1974.). Djeca su ulazila uz lozinku: “Vojak, molim te pusti me!” Ko nije bio uspješan morao je preko zida ispred gimnazije koji je bio prilično visok. [milano]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 4, prosjek: 2.5 od 5)
Loading ... Loading ...

Drniš

priložio/priložila dana 25 Dec 2006
vodi se pod: mjesta, slovo D

Grad, južno od Knina, za koji je važila priča da onaj ko ostavi beogradske “Večernje novosti” u autu rizikuje da nađe razbijen auto. [đolence]
drnis

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 10, prosjek: 3.3 od 5)
Loading ... Loading ...

Drvar

priložio/priložila dana 25 Dec 2006
vodi se pod: mjesta, slovo D

Grad u kojem smo mi iz Knina dobijali napismeno da smo zdravi. Taj papir smo zvali ljekarsko, a služio nam je za polaganje vozačkog ispita. A kad bi neko rekao: “Bio sam u Drvaru,…” pitali smo: “Jesi jebo išta?”, “Nisam!”, “Nisi ti bio u Drvaru…” [mačić]
drvar

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 8, prosjek: 2.5 od 5)
Loading ... Loading ...

Duga

priložio/priložila dana 25 Dec 2006
vodi se pod: mjesta, slovo D

Picerija, sa nastupima poznatog estradnog umjetnika Čule, izložbama slika i nekoliko modnih revija. [milan]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 2, prosjek: 2.5 od 5)
Loading ... Loading ...

Džemo

priložio/priložila dana 22 Nov 2006
vodi se pod: ljudi, mjesta, slovo Dž

Poznata prijeratna slastičarna (“..’oćeš čiko da ti umoči.”). [milan]

Poznati kninski poslastičar za koga se pričalo da sa kornetom od sladoleda čačka uši. [boro]

Jedan od rijetkih Šiptara koji nije navijao za Partizan, nego za Hajduk. U stvari, navijao je on za Partizan, ali je prelazak Dževada Prekazija u Hajduk uticao na tu promjenu najdražeg kluba. [đolence]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 8, prosjek: 4 od 5)
Loading ... Loading ...

Elektromaterijal

priložio/priložila dana 22 Nov 2006
vodi se pod: mjesta, slovo E

Prodavnica preko puta gradela, smještena u zgradi koju je izgradila – naravno GP Dinara. Zgrada je izgrađena na vrijeme i po propisima, prošla sve prijeme i komisije, ali su tek stanari ustanovili da u dimnjacima nisu ostavljeni otvori za priključiti šporet. Iako je osnovna namjena prodavice bila ono sto joj i ime kaže tu se moglo naći štošta drugo. U cijelom gradu je naprosto vladala fama da se tamo može naći sve. I čim se nekome požališ da si pretražio cijeli grad tražeći nešto, odgovor je uvijek isti: jesi gledo u Elektromaterijalu. Dok je poslovođa radnje bio Nidžo Ugrčić, montirao je zvučnike na fasadu i za svakog velikog odmora navijao We’ll rock you, iako su glavni asortiman ploča činili narodnjaci. [zapisničar]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 2, prosjek: 2.5 od 5)
Loading ... Loading ...

Fenix

priložio/priložila dana 30 Dec 2006
vodi se pod: mjesta, slovo F

Fliperana u kojoj su učenici trošili džeparac, koji su im roditelji dali za kiflu, na flipere umjesto na kifle. [boro]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 4, prosjek: 2.5 od 5)
Loading ... Loading ...

Fortica

priložio/priložila dana 30 Dec 2006
vodi se pod: mjesta, rock, slovo F

Kninska Tvrđava za koju su se tokom zadnjeg milenijuma borili Mlečani, Turci, Austrijanci, Francuzi, Italijani, Hrvati i Srbi. Na Tvrđavi je bila pozornica na kojoj su se održavali rok koncerti, gitarijade za 25. Maj, Dan Mladosti, na kojima su učestvovale kninske grupe i neke poznate grupe, obično splitski Đavoli. Možda zato što je Truba, saksofonista, bio iz Knina. Također su svirali i Bajaga i Instruktori, Riblja Čorba, a na terasi gdje je bio restoran Ibrica Jusić. Bile su tu i neke galerije, muzeji i klubovi, ništa posebno često posjećivano. Greota. [puki]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 2, prosjek: 3.5 od 5)
Loading ... Loading ...

Gimnazija

priložio/priložila dana 22 Nov 2006
vodi se pod: mjesta, slovo G

Napravljena prije rata, locirana odma iza Maka. Poslje potresa 1986. napravljena nova zgrada srednje škole u Kninskom Polju. Iza stare gimnazije naveče se svašta dešavalo, pošto je bio mrak. [puki]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 2, prosjek: 3 od 5)
Loading ... Loading ...

Gitarijade

priložio/priložila dana 05 Jan 2009
vodi se pod: ljudi, mjesta, navike, rock, slovo G

1981
1 maja održala se gitarijada na igralištu OŠ Narodnih heroja a nastupili su grupe Ja (Damir Vujčić – gitara, vokal, Goran Knežević – gitara, vokal, Aljoša Petojević – bas, Nikica Kukolj – bubnjevi) grupa Vulkan (Tomas Ramljak – gitara, vokal, Aco Bjedov Ćimbre – gitara, vokal, Aleksandra Ardalić Lenko – bas i Nikita Opačić – bubnjevi) zatim Evolicija malog prsta i bend od Dade Balića. Continue Reading »

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 12, prosjek: 4 od 5)
Loading ... Loading ...

Golubić

priložio/priložila dana 30 Dec 2006
vodi se pod: mjesta, slovo G

Selo nadomak Knina, poznato po kapulici kao Detroit po automobilima. Kapulica odnosno polje, zalivalo se vodom iz obližnjih voša (kanala) iz Golubićkog jezera. Svako je ima svoj red za navodnjavanje, po danima i satima. Ako se izostane iz reda, može se desiti da se topi(navodnjava) tek za 7 dana, pa se sve može osušiti. Noću kada se vraćalo iz diska u Golubiću moglo se čuti: ostavi vodu, sreću ti vrag odnjo, ili pak; orjentir drvo, desno tri, dalje 50, neprijateljska baba u otkopavanju kanala, rafalnom pali… Disko u Golubiću bio je vrlo posjećen, što od lokalnih mještana, što od mještana susjednih sela, a bogami i od vojnika iz obližnje kasarne iz Došnice. Disko se zvao Sunce, ne znam zašto kada je uvijek bilo tamno. Muzika se puštala sa dva njemačka deka, Nommende. Ista sala bila je korišćena i za probe KUD-a “Stevo Opačić”, vrlo poznato po osvajanju nagrada u bivšoj SR Hrvatskoj, Srbiji pa i šire. Lokalne djevojke bile su raj za oči za vojnike koji su dolazili u disko. Ponekad se znalo osvanuti i na obližnjem Golubićkom jezeru, koje je bilo poznato kupalište. Tu se isto nalazila i hidrocentrala koja je uvijek radila, a nikad nismo imali struje. U samom centru Golubić Village bilo je i omladinsko naselje. Neke od zadnjih brigada bile su iz Kaknja, Titovog Velesa, Beograda… U samom naselju nastupale su i poznate grupe: Magazin iz Splita, Itd bend iz Zagreba, Osmi putnik, Parni Valjak, Stijene… Jedno veče čuo sam Ljiljanu Nikolovsku kako kaže “As ti gospe, opet kiseli kupus za večeru”. Poslije koncerta odlazilo se u već pomenuti disko ili u obližnju borovu šumu radi druženja (pita gusjenica: kuda ste to pošli, viče druga, kad se volu nek se uzmu :) Nema potvrđenih informacija da se drveće zasađeno u dalmatinskom kršu ikada primilo. Za rad na dalmatinskom kršu dobijali su dvoje gaća, dvije majice i patike žute sa dvije bijele crte, a između je pisalo ORA. Neka od Golubićkih prezimena: Reljan, Kablar, Opačić, Borović, Damjanović, Marić, Jerković… [opaki] Omladinsko naselje Golubić bilo je stjecište razonoraznih omladinskih radnih brigada (ORB) iz nekadašnje Jugoslavije, koji su na radnim akcijama pošumljavali goleti oko Knina i kopali vodovodne kanale. U kantini pomenutog naselja bili su ispisani grafiti, koji su svjedočili o utiscima mladih brigadira o Golubiću: “Golubiću rodilo ti grožđe, jebo mater ko ti opet dođe” ili “Golubiću rodilo ti žito , jebo mater ko za tebe rinto”. Međutim na radne akcije išlo se zbog nečeg drugog, a manje zbog rada, pa tako i u Golubić. U omladinskom naselju je bilo ponekad muzike uživo, Magazin je tu nastupao osamdeset i neke i mnoge druge grupe. [đuka]
Pored po već čuvenoj kapulici, selo se često pominjalo i u izreci: “Šta je, čemu panika, nije Švabo u Golubiću!” (Kasnije je “Švabo” od tud negdje i došao), a čuvena plaža je imala i internacionalno ime: Golu-beach. [milano]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 23, prosjek: 3.83 od 5)
Loading ... Loading ...

Gradele

priložio/priložila dana 30 Dec 2006
vodi se pod: mjesta, riječi, slovo G

Roštilj
Vidi pod zidić. [puki]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 4, prosjek: 3 od 5)
Loading ... Loading ...

Gradski park

priložio/priložila dana 30 Dec 2006
vodi se pod: mjesta, slovo G

Nalazio se u centru grada, u ograđenom djelu parka su se okupljali kninski narkosi… kasnije su i oni izumrli. [boro]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 3, prosjek: 3 od 5)
Loading ... Loading ...

Grand

priložio/priložila dana 03 Jan 2009
vodi se pod: mjesta, rock, slovo G

Pero Grand, gazda kafića, dao mu je ime vjerovatno po kvadraturi koja nije bila veća od šest kvadrata i gdje su tri čovjeka bila gužva ili po starom nazivu hotela koji je bio preko puta. [puki]
Grand
Slika preuzeta s Galerijaknina.com

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 6, prosjek: 3.83 od 5)
Loading ... Loading ...

Jasna

priložio/priložila dana 01 Jan 2007
vodi se pod: mjesta, slovo J

Kafić otvoren odmah pored zdravljaka No.1, karakterističan po tome što su 90 % gostiju činili željezničari i kondukteri sa autobuske stanice. [đolence]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 1, prosjek: 1 od 5)
Loading ... Loading ...

Kakadu

priložio/priložila dana 20 Jan 2007
vodi se pod: mjesta, slovo K

Diskoteka u Konjevratima u kojoj je nekoliko generacija kninjana subotom redovno palila i žarila do zore. Pričalo se da je vlasnik diskoteke bio V. Pravdić iz “Dugmeta”, što je moglo biti tačno jer ono što su oni imali nije se baš lako moglo naći na drugim mjestima, počevši od osvjetljenja u podu pa do raznih drugih efekata kao dim, baloni itd. Danas mi taj isti Pravdić naplaćuje telefon jer ovdje u Americi drži telefonsku kompaniju. [bolta]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 3, prosjek: 2.67 od 5)
Loading ... Loading ...

Kancelarija

priložio/priložila dana 10 Jan 2007
vodi se pod: mjesta, slovo K

Skoro svi učenici OŠ “Veljko Vlahović” iz osamdesetih sjećaju se tog pojma. Kancelarija je bila jedna podrumska prostorija, jedne polu(ne)izrađene kuće u blizini pomenute škole. U kancelariji su imali pristup samo “oni” iz viših razreda, ostalim balavcima je pristup bio eksplicitno zabranjen. Tu se pušilo, pilo i još mnogo toga radilo. Kad bi neko od kancelarijaša došao na ulaz školu i rekao dežurnom učeniku: “… reci Minku da ga čekam u kancelariji!”, onda je ovaj za vrijeme velikog odmora morao da traži dotičnog i da mu prenese poruku inače je mogao da računa sa kaznenim konsekvencama ozloglašenih kancelarijaša. Nije bilo preporučljivo stajati na put učenicima iz kancelarije, stvarno ne. Neke od faca bile se Pero Kljova, Šef, Minko, Pujo… [đuka]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 1, prosjek: 3 od 5)
Loading ... Loading ...

Kantina Željezničkog Depoa

priložio/priložila dana 10 Jan 2007
vodi se pod: mjesta, slovo K

Pored Gege, kantina je bila glavni prehrambeni snabdjevač za kninske noćobdije, uglavnom sendvićima. Mortadela ili parizerka je uglavnom bila u opticaju sa pola kile kruva i nekim jeftinim sokom. Posebnost je bila da je ta kantina radila 24 sata, pa se u svaka doba tu moglo nešto gricnuti. [đuka]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 3, prosjek: 3 od 5)
Loading ... Loading ...

Karin

priložio/priložila dana 20 Jan 2007
vodi se pod: mjesta, slovo K

Mjesto gdje su kninjani najčešće išli na more. Čak su kninski izviđači išli tamo nekoliko puta. [đolence]
Karin

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 9, prosjek: 3.11 od 5)
Loading ... Loading ...

Kasarne

priložio/priložila dana 20 Jan 2007
vodi se pod: mjesta, slovo K

Za Knin su neki govorili da je imao više vojnika nego stanovnika. Svu tu vojsku je trebalo negdje smjestiti i za to su služile dvije kasarne: Sjeverni logor koji se zvao Slavko Rodić i Južni logor Boško Žunić (mislim da se je ovako zvao). Posebno svečarski je bilo kada su se održavale zakletve, tada se je broj stanovnika udvostručavao jer je vojnicima stizala rodbina iz cjele Juge. [nine]

Jednom na prijavnicu Sjeverne kasarne došla cura i pitala za vojnika kojem je stigla u posjetu, oni joj rekli da je otišao na teren na Crvenu zemlju. Onda je ona pitala: ”Ima li neko drugi??” [mačić]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 7, prosjek: 3.86 od 5)
Loading ... Loading ...

Kave

priložio/priložila dana 20 Jan 2009
vodi se pod: mjesta, slovo K

Rupe u zemlji u okolini Kosova, napunjene vodom iz kojih se nekad vadila zemlja za potrebe Knin-gipsa, a kasnije korištene kao bazeni za kupanje. Naziv je izveden iz talijanskog jezika mada i u engleskom jeziku ima isto značenje (cave). [bolta]

kave

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 4, prosjek: 3.25 od 5)
Loading ... Loading ...

Knin

priložio/priložila dana 10 Jan 2007
vodi se pod: mjesta, slovo K

1 Dalmatinsko malo misto, uzroknaše velike nostalgije, poznato kao“vrata Dalmacije” po Napoleonu i Musoliniju.
2 Staro latinsko ime Tenen,(Teninium) pod kojim su ga slavile i brukale razne malonogometne družine našeg grada.
3 Grad čije stanovnike možete sresti u svim metropolama i zabitima kugle zemaljske.[milano]
Evo šta je, ukratko, grad po imenu Knin. Došao čovjek iz unutrašnjosti da posjeti sina koji je u Kninu bio na odsluženju vojnog roka. Sa željezničke stanice izađe on pravo na glavnu ulicu i upita prvog prolaznika: “Izvinite, kako da dođem do kasarne Slavko Rodić?” Njegova sreća je da je naišao na “pravog”. Evo ovako: Kreneš prema sjeveru ulicom Maršala Tita i ideš tako do Trga Slobode, kad dođeš do Trga nemoj slučajno skrenuti lijevo jer ćeš otići na more nego ti produži pravo dok ne dođeš do Gašparevića mosta. Kad pređeš taj most nemoj za živu glavu skrenuti desno jer ćeš zalutati u veliku industrijsku zonu ili još gore u željeznički remontni zavod nego ti samo nastavi pravo pa ćeš naići na grupu građevina sa lijeve strane i to bi trebala biti kasarna ali ipak prije nego što dođeš na kapiju provjeri da budeš siguran jer ni ja ne znam da li su Sinobadi, to je naše nemirno naselje, imali problema sa vojskom prošlu noć, jer ako jesu onda vojske tamo više nema. [bolta]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 27, prosjek: 4.04 od 5)
Loading ... Loading ...

Kod stanice

priložio/priložila dana 20 Jan 2007
vodi se pod: mjesta, slovo K

Čuvena krčma pored željezničke stanice u Pađenima. U toj kafani, od sokova, služila se samo Coca Cola. Ako je neko tražio neki drugi sok dobijao je odgovor: “Pij Coca Colu, svaku ti vrag sreću odn’jo.”. Ako bi neko imao zamjerku na kvalitet pečenja, dobijao bi odgovor: “Jedi to, il’ ću ti sve stući o glavu.” Vlasnik je bio Sajić, a njegov sin je poznat po tome što je prvi, i jedini, u Kninu nosio čarape koje su bile šarene na poseban način: lijeva je bila jedna boje, a desna druge boje. [đolence]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 3, prosjek: 2.67 od 5)
Loading ... Loading ...

Kondor

priložio/priložila dana 10 Jan 2007
vodi se pod: mjesta, slovo K

Poznata diskoteka (restoteka) u Kistanjama koja je vikendom bila puna i u njoj se događalo svašta, jer je bila velika gužva, pa niko nije mogao znati ko radi ono što radi. [đolence]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 3, prosjek: 2.33 od 5)
Loading ... Loading ...

Konj

priložio/priložila dana 20 Jan 2007
vodi se pod: mjesta, slovo K

Uzbrdica na južnom ulazu u Knin iz pravca Drniša. Zimi, ako bi cesta poledila, Vrbničani bi spremili svoje konje i zapregom izvlačili nasukane tristaće, fiće i stojadine. Ćaća bi svaki put rekao kad bismo stigli na vrh: “E, sad smo na konju!” [dado]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 3, prosjek: 2.67 od 5)
Loading ... Loading ...

Kosovo

priložio/priložila dana 20 Jan 2007
vodi se pod: mjesta, slovo K

Svima poznato selo i veliko plodno polje južno od Knina. Uz Pađene, jedino od sela u kojima nije bilo spomenika palim borcima. Razlog: Četnici su izgubili rat, a svi Kosovljani bili četnici. [vulepolača]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 15, prosjek: 3.67 od 5)
Loading ... Loading ...

Kosovčica

priložio/priložila dana 20 Jan 2007
vodi se pod: mjesta, slovo K

Teče duž Dalmatinskog Kosova, a izvor (Vrelo) se nalazi podno riđanski’ brda (Strana). S Vrela se cijeli kraj snabdijevao ladnom, osvježavajućom vodom. U voši, od Vrela pa do restorana “Kosovčica” je nekad bilo masu ribe, samo sve je to povata Živko Brkin na ruke. Za njega se govorilo da razumije jezik riba, a standardno se vraća kući sa 20-ak pastrva. U riđanskom polju, Kosovčica ima tipična obilježja planinskog potoka: malo, plitko korito i relativno brz tok. Kod Biskupije se širi u moćnu rijeku sa dubokim koritom koje su dosjetljivi Mlečani proširili u XVIII vijeku da se ne izliva u polje i ne uništava usjeve. Na tom mjestu Kosovčica se u zeman zvala “Principova voša”. Vuk je u svome Rjecniku zove “Kosovicom”, sto je vjerovatno čuo od naroda kad je posjetio ove krajeve 1834. godine. Ulijeva se u Krku blizu grada, kod željezničkog mosta na pruzi Knin – Split. [stevo]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 5, prosjek: 3.4 od 5)
Loading ... Loading ...

Kozjak

priložio/priložila dana 13 Feb 2007
vodi se pod: mjesta, slovo K

Lokalna planina koja se nalazi par kilometara jugoistočno od grada. Dijeli, odnosno zaštićuje Kosovsku dolinu od najezde Polačana. Kozjak sa južne strane bočno prkosi Promini, a sa sjeverne strane drsko strši Dinari u lice. Najveći vrh se zove Bat i visok je 1207 m. nadmorske visine. Sa Bata se ‘ladno vide Polača, Kijevo i Knin. Bat sam osvojio par puta kao klinac sa burazerom, starim i pok. didom. Iskustvo koje se nikad ne zaboravlja. Kozjak obiluje raznovrsnom florom i faunom i kao žilet oštrim kamenjem koje isijava nečim neopisivim, što gasi žeđ ljudske duše. Po strmim padinama se muvaju divlje svinje, vrebaju krvoločni vukovi, a razne vrste ptica ubijaju tišinu bespuća svojim melodijama. Škrti zeleni šumarci makije, gariga i ostale mediteranske geografske manifestacije skrivaju mnoštvo dubokih špilja i planinskih izvora znanim samo našim precima i Bogu na nebesima. Ti isti izvori su na proljeće napunjeni kristalno čistom, gorkom kišnicom koja je nekada bila dragocjen izvor napajanja. Po liticama i čukama se mogu naći endemske, ljekovite trave i biljke. Pod Kozjakom s riđansko-markovačke strane, među gustim hrastovim i bukovim šumama, nalaze se vremešne kamene kolibe Jovanovića, Trifunovića, Dokića, Grubnića i ostalih ‘plemena’. Pored koliba se nalaze guvna na kom su se nalazili plastovi sijena i gdje se išlo na prelo kad padne mrak. Zavijanje vukova se stalno čulo u daljini. Ova plemena su se vremenom najprije spustila na krševito brdo zvano Šarovac, pa nakon Drugog svjetskog rata u plodno polje kod izvora Kosovčice. Gore bi često išli po drva, pa na piknik. Poslije posla smo obavezno igrali nogomet u ogradici kod koliba, cijela šira familija (mater, baba, did, tetka, ujak), itekako nakresani vinom. [stevo]
Kozjak

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 15, prosjek: 3.73 od 5)
Loading ... Loading ...

Krka

priložio/priložila dana 09 Aug 2007
vodi se pod: mjesta, slovo K

Reka Krka je dragulj Dalmacije. Protiče kroz naš grad i jedan je od simbola istog. Turisti (a i kninjani) su često posećivali vodopad Skradinski buk i ujezereni deo toka reke Krke iznad ovog vodopada – Visovačko jezero. Uzvodnije impresionira kanjonski deo toka Krke, usečen u Kistanjsku površ (vertikalne krečnjačke strane do 200 m visine), sa nekoliko ujezerenih delova, vodopada i brzaka. Prvi vodopad na koji se naiđe uzvodno od Visovačkog jezera je Roški slap sa nekoliko kaskada i ukupnom visinom 25,5 m. Ako bi se nastavilo uz Krku, nakon 8 km stiglo bi se u malo Manastirsko proširenje u kome je manastir “Krka”, a jedan kilometar uzvodnije Arhanđelski brzaci. Pet-šest kilometara uzvodnije počinje jedan izuzetan deo doline reke Krki, gde se na dužini od 5 km javlja pet vodopada, jedan brzak, dva ujezerena dela i nekoliko snažnih kraških vrela. Tu su vodopadi: Miljacka (23,8 m), Rošnjak (8,4 m), Manojlovac (najviši na Krki – 59,6 m), Brljan (15,5 m) i Bilušića buk (22,4 m). Između Bilušića slapa i Brljana je Bjelober ili Ćorića jezero (dugo 1300 m, široko do 400 m). Duž slapišta Brljana podignuta je brana visoka 1,5 m, koja je podigla nivo jezera za jedan metar. Iz ovog jezera voda se tunelom odvodi na turbine hidroelektrane “Manojlovac (Miljacka)” 3,5 km nizvodnije. Uzvodno od Bilušića buka ranije je postojao ujezereni deo, a snižavanjem bigrene barijere na ovom vodopadu, jezerski deo je gotovo nestao. Oko 14 km uzvodno od Bilušića buka i uskog kanjonskog dela, dolazi se u Kninsko polje u Čijem južnom delu je NAŠ grad Knin. Tri kilometra istočno od Knina je kraško vrelo Krke (iz pećinskog kanala) preko koga se vodopadom visokim 22 m u Krku uliva njena pritoka Krčić. Deo toka je zaštićen kao nacionalni park!!! [mrdjen]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 18, prosjek: 3.89 od 5)
Loading ... Loading ...

Lazarica

priložio/priložila dana 26 May 2007
vodi se pod: mjesta, slovo L

Hram Cara Lazara u Dalmatinskom Kosovu. Mjesto vidovdanskog okupljanja Kninjana i onih iz susjednih opština koji su, zbog nacionalne pripadnosti, “gravitirali” Kninu, vrlo je impresivan bio miris pečene janjetine koji se taj dan obavezno širio Kosovskom dolinom. [dado]
Lazarica

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 12, prosjek: 4 od 5)
Loading ... Loading ...

Ljubavni kuk

priložio/priložila dana 18 Feb 2007
vodi se pod: mjesta, slovo Lj

Kamena uzvisina između Atlagića mosta i streljane, samo ime govori čemu je služila. [tenenum]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 2, prosjek: 4 od 5)
Loading ... Loading ...

Loredanova vrata

priložio/priložila dana 17 Jan 2007
vodi se pod: mjesta, slovo L

Veoma nezgodno mjesto pri usponu na kninsku tvrđavu na kojem su svoje vozačke (ne)sposobnosti dokazali mnogobrojni motorizovani kninjani. Mjesto je bilo još nezgodnije pri silasku sa tvrđave. [bolta]
vrata

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 2, prosjek: 3 od 5)
Loading ... Loading ...

Lug

priložio/priložila dana 17 Jan 2007
vodi se pod: mjesta, slovo L

Zelena pluća kninska, mada je šume bilo u lugu bilo koliko i u Gajnjaci kod zeljeznickog depoa. Lug, tako su taj prostor barem u Kninskom Polju nazivali, prostirao se od Vrela pa do željezničkih mostova na tkz. Ličkoj pruzi u dužini od 5 do 6 kilometara, a čitav prostor luga je bio po širini omeđen “ličkom” i “bosanskom” prugom. Nekad je, tj. prije drugog svjetskog rata veći dio prostora pripadao bogatoj porodici Sinobad ali je to poslije oslobodilačka vlast i NOV nacionalizovala mada je nešto ostavljeno kao npr. Crkvi, koja je tu i tamo imala po koju parcelu. Lug se sastojao od Brzice i malih potoka male Butižnice (izvor kod Vrela) i male Čikole, koja se odvajala od korita male Butižnice i mnoštva malih voša (kanala) za navodnjavanje te brojnih zelenih livada između njih, ponegdje se mogla naći i po koja njiva. Ljeti je lug nudio rashlađenje uz mnoge virove na Brzici od Kolundžija pa do Raškovića. Od flore i faune bilo je tu fazana, jarebica i po koji zec, ponekad i zalutale srne, mada rijetko, u vodi žabe, pastmrke i rječni rakovi, zmije bjelouške, gušteri itd. Zatim zeleni svijet upotpunjen sa vrbama i jablanima, josicima i niskim grmljenjem te sitnim biljkama, koje su završavale u herbarijima učenika za satove biologije i zelenim livadama, gdje se igrao fudbal, sto vlasnicima livada nikad nije bilo po volji pa se tako događalo da su poneke utakmice prekidane pod naletom srditog “gazde” sa matrakom u ruci ali su mulci uvijek bili brzi. A ti mulci znali su još usput da posjete i mnogobrojene voćnjake i bašte u lugu opet na ljutnju njihovih vlasnika.[djuka]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 2, prosjek: 3 od 5)
Loading ... Loading ...

Mak

priložio/priložila dana 22 Nov 2006
vodi se pod: mjesta, rock, slovo M

Mak

Jedan od glavnih gradskih kafića za izići naveče na kavu i pivo. Posebno posjećen subotom ujutro. [puki]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 11, prosjek: 4 od 5)
Loading ... Loading ...

Manastir Dragović

priložio/priložila dana 06 Oct 2007
vodi se pod: mjesta, slovo M

Manastir Dragović je smješten na brežuljku iznad rijeke Cetine nedaleko od Vrlike. Sadašnja zgrada manastira je treća po redu smještena na trećoj lokaciji. Srbi iz Bosne koji su bježali od Turaka na područja oko rijeke Cetine, prvi su manastir sagradili 1395. godine. Vikentije Stojisavljević, iguman manastira Dragović počeo je graditi novi manastir na mjestu zvanom “Vinogradi” 1777. godine. Gradnja se nastavila i 1846. godine za vrijeme igumana Jeroteja Kovačevića, a završena je i posvećena 1867. godine. Tokom 1959. godine kada je napravljeno umjetno jezero za hidroelektranu Peruća, manastir je premješten na brežuljak nedaleko od stare utvrde zvane “Gradina”

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 14, prosjek: 3.93 od 5)
Loading ... Loading ...

Manastir Krka

priložio/priložila dana 17 Jan 2007
vodi se pod: mjesta, slovo M

manastir KrkaU kanjonu Krke, nedaleko od Kistanja duhovno okupljalište i jedan je od najvrednijih spomenika Srba na kninskim i uopšte sjevernodalmatinskim prostorima. Osnovala ga kneginja Jelena, sestra cara Dusana 1350. U manastiru je bogoslovska skola najstarija u Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi. [puki]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 40, prosjek: 4 od 5)
Loading ... Loading ...

Maribor

priložio/priložila dana 17 Jan 2007
vodi se pod: mjesta, slovo M

Grad u Sloveniji, poznat po tome što su mnogi kninski, uglavnom lošiji đaci, išli tamo da završe zanat. [đolence]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 10, prosjek: 4 od 5)
Loading ... Loading ...

Marunuša

priložio/priložila dana 19 Jan 2009
vodi se pod: mjesta, slovo M

Poznato ljubavno izletište mladih Kninjana podno tvrdog kamenja Tvrđave. Ime vjerovatno potiče od prisustva divljih kestena (maruna). [dule]

Streljana streljačkog kluba, nizvodno od Atlagića mosta, jedno od omiljenih mjesta gdje se odlazilo sa saputnicom, naravno jer je tamo bila streljana :) [milan]
marunusa

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 7, prosjek: 3.71 od 5)
Loading ... Loading ...

Masarikova

priložio/priložila dana 17 Jan 2007
vodi se pod: mjesta, slovo M

Po meni najlijepša ulica u gradu. [boro]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 2, prosjek: 2 od 5)
Loading ... Loading ...

Matasi

priložio/priložila dana 17 Jan 2007
vodi se pod: ljudi, mjesta, slovo M

Zaselak karakterističan po tome što je skoro svako domaćinstvo bilo u svađi sa svim ostalim domaćinstvima. Na fudbalskim turnirima je često kružila šala tipa: “Da li učestvuje Sloga iz Matasa?”. [đolence]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 3, prosjek: 3.67 od 5)
Loading ... Loading ...

Mc5

priložio/priložila dana 17 Jan 2007
vodi se pod: mjesta, slovo M

Mali simpatični zadimljeni kafić, držao ga Vujica. [milan]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 3, prosjek: 3.33 od 5)
Loading ... Loading ...

Meterize

priložio/priložila dana 17 Jan 2007
vodi se pod: mjesta, slovo M

Meterize su bile poviše moje kuce u Bisercima ali ne bih znao kako da ih tačno okarakterišem, valjda lug, mlada šuma ili nešto slično, a možda i griješim. [bolta]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 1, prosjek: 2 od 5)
Loading ... Loading ...

Miki

priložio/priložila dana 17 Feb 2007
vodi se pod: mjesta, slovo M

Prodavnica “Miki”, mjesto u Oćestovu ispred koga su se igrale žestoke košarkaške utakmice. Najbolji tandem su bili “Kumići”. Jedino su im mogli parirati: Kumić, Zorić i Rile iz Pađena dok je Đolence na klupi komentarisao izjavu od Dukeca kako je voz u Kaštelima zaustavila “inercija”.

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 3, prosjek: 3 od 5)
Loading ... Loading ...

Milicajska

priložio/priložila dana 20 Jan 2007
vodi se pod: mjesta, slovo M

Čuvena strma ulica kraj stanice milicije. Pamtim je najviše po zimskim sportovima. Svake treće ili pete godine kad u Kninu padne pravi snijeg tu se sankalo i skijalo. Bilo je nas puno djece iz skoro cijelog grada, i ne samo djece. Sjećam se jedne godine, nedjelja veče, a epizoda Štrumpfova ispraznila milicajsku, ostalo samo nekoliko nas skijaša i cijela staza naša. Mislim da takvog skijališta na asfaltu nije imao nijedan grad. Najjače je bilo kad bi na putu “u grad” prošla neka cura, a frajeri koji su tada imali 20ak ili više godina bi iznenada okrenuli leđa sankama i pravili se da to nisu njihova posla. Za suvih mjeseci vozile su se trokolice, vozilo od dasaka i balinjera koje su pravile buku sličnu avionskom motoru. Ponekad je puštena i poneka guma od šlepera ili traktora. Nismo puno razmišljali o tome da može nekoga pregaziti ili nečije auto rasturiti. [đuro KN]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 3, prosjek: 3.33 od 5)
Loading ... Loading ...

Mokropoljski susreti

priložio/priložila dana 17 Jan 2007
vodi se pod: mjesta, navike, slovo M

Trka magaradi je bila jedna od sportskih disciplina na nadaleko čuvenim Mokropoljskim susretima. Pored trke magaradi tu su bili i skakanje na mješinu, balotanje, turnir u kartama. Naravno pobjednicima su slijedile nagrade, rjeđe novčane, a češće gajbe pića ili pečeno janje, jare a ponekad i prase. Ovo skakanje na mješinu je meni nekako bilo najzanimljivije i najsmješnije. Disciplina se sastoji u tome da se iz zaleta skoči na naduvanu mješinu, odbaci se od iste što dalje uz što je moguće više vratolomije. Pobjednik je onaj koji po ocjeni žirija (naravno uz odobravanje sve prisutne publike) izvede najdalji i najvratolomniji skok. A kakvih je sve vratolomija bilo to se ne da opisati, to treba vidjeti. Tu je naravno bio i bogat kulturno-umjetnički program (nastupali bi KUD-ovi, ojkačke grupe, razno-razni imitatori, stihoklepci, pjevači itd.), sve u zavisnosti od toga koliko bi se organizatori potrudili. Mokropoljski susreti su bili dobro posjećeni od strane Kninjana, Benkovčana i svih ostalih koji su volili dobru zajebanciju, piće i pečenje. [berekin]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 10, prosjek: 3.9 od 5)
Loading ... Loading ...

Monako

priložio/priložila dana 17 Jan 2007
vodi se pod: mjesta, slovo M

Kafić u blizini novog srednjoškolskog centra “Bratstvo i Jedinstvo”, preko puta stare škole. Vlasnik kafića je bio osobenjak pod imenom Branislav Rajić, koji je uveo neke “nove” jedinstvene stvari u kninsko ugostiteljstvo. Prvo u Kafiću nije bilo aparata za kavu/kapućino već se to radilo na jednom manjem rešou. Tako da je svaki namjerni ili nenamjerni gost imao priliku da “uživo” gleda kako mu se peče kafa. Muzika u kafiću je bila po narudžbi prisutnih u kafiću, uglavnom su to bili srednjoškolci, koji su se palili na čvršću muziku (speed metal npr.). Mnogi su čak i donosili vlastite kasete, koje je B.Rajić uvijek puštao. Uzaludni su bili pokušaji B.Rajića da spase kafić od finansijskog kolapsa (zgodnije konobarice, kasno prikazivanje porno filmova za vojnike iz kasarne “Slavko Rodić” itd.), koji se poslje dogodio. Kafić preuzeo neki ozbiljniji gospodin koji je kupio kafe-aparat i ukinuo muzičke želje i Monako je postao jedan od mnogih uobičajenih kafića u Kninu. [đuka]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 1, prosjek: 3 od 5)
Loading ... Loading ...

Mračaj

priložio/priložila dana 17 Jan 2007
vodi se pod: mjesta, slovo M

Selo podno Derala, ime dobilo po tome što se nalazilo u dubokom klancu u kojeg sunce nije dopiralo. [nine]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 3, prosjek: 2.67 od 5)
Loading ... Loading ...

Narodni heroji

priložio/priložila dana 17 Jan 2007
vodi se pod: mjesta, slovo N

Osnovna škola koja je iznjedrila mnoštvo pametne djece i u kojoj su za kruv zarađivali mnogi sjajni nastavnici. Igralište je bilo poprište nebrojenih kulturnih i sportskih manifestacija i ko je imao sreće da poznaje nekoga iz žute i crvene zgrade, gledao je dešavanja iz balkonske lože. Neke umjetnike su gađali kamenjem sa krova zgrade i tako izrazavali svoje negodovanje. Ko je sjedio na tribinama, imao je i privilegiju da gađa kamenčićima komšije i prijatelje. Pa kad ima kamenja. [sanja]
narodni

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 3, prosjek: 3.67 od 5)
Loading ... Loading ...

Nika

priložio/priložila dana 22 Nov 2006
vodi se pod: mjesta, rock, slovo N

Kafić pored nove srednje škole u Kninskom Polju. Imao dva dobra flipera. Jednog sam posebno preferirao “Charlie’s Angels”. Tu se skupljala sva ekipa prije, poslje škole, za vrijeme velikog odmora i proizvoljnih odmora. [puki]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 3, prosjek: 3 od 5)
Loading ... Loading ...

No. 1

priložio/priložila dana 17 Jan 2007
vodi se pod: mjesta, slovo N

Nekada bio jedan od glavnih kafića u gradu, poznatiji kao “Zdravljak”, dok nisu počeli da niču ostali. Specijalitet su bili gusti sa šlagom i puding. Tek kad se pojavio zdravljak “Mak”, neki su počeli kapirati da je zdravljak samo jedna vrsta kafića u kojem se ne služi alkohol, osim piva. [đolence]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 1, prosjek: 2 od 5)
Loading ... Loading ...

Nova bolnica

priložio/priložila dana 17 Jan 2007
vodi se pod: mjesta, slovo N

Prva građevina u Kninu koja je dobila lift. [boro]
bolnica
Bolnica

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 6, prosjek: 3.5 od 5)
Loading ... Loading ...

Odi nja!

priložio/priložila dana 17 Jan 2007
vodi se pod: ljudi, mjesta, navike, slovo O

Negdje 84-85 god. kninjani su imali priliku da pročitaju u Slobodnoj Dalmaciji veliki naslov preko dvije stranice: “Zasto kninjani viču – Odi nja?” Poznati novinar ovoga lista Miljenko Smoje koji je uredjivao rubriku: “Skitam i pitam”, pa tako obilazeći gradiće po Dalmaciji i doskitao je jedan dan i u Knin. Pošto je njegov list dosta bio popularan u našem gradu i to je bio jedan razlog više da dodje u jednodevni posjet. On je dao jedan opis Knina samo kako on to vidi i osjeća kao novinar ili kao slučajni prolaznik u kratkim razgovorima sa ljudima koji su bili igrali balote, kartali ili prodavali nešto na pijaci i prepoznavši neke svoje sugrađane koji su prodavali maslinovo ulje i suve smokve redovno svake subote na kninskoj pijaci. Proveo je nešto vremena sjedeći ispred staroga hotela Dinara koji je tada u to vrijeme postojao i završavajući svoj novinarski podsjetnik on je čuo od ljudi u prolazu koji su dovikivali jedan drugome “Odi nja” sto ni njemu nije jasno bilo značenje. Uglavnom on nije mnogo to komentarisao, a dao mu je veliko značenje istaknuvši ga u naslovu sa ogromnim slovima: “Zašto kninjani viču – odi nja?” I sam sam u to vrijeme živio u Kninu i bio svjedok tih dovikivanja ali ni danas neznam kako je nastalo “odi nja”. Kao sto znademo i mi sami to je pozivka za goveda ili magare sto se upotrebljavalo kod nas na širem području. [reny]

Čuo sam za tu foru. Moj otac je to koristio dok su igrali balote ili trešet i briškule da naglasi kad dobija. Ponekad sam to također znao čuti kad neko valja balotu pa kao da je priziva da cika uz bulu. Toliko koliko ja znam o tom “kninskom fenomenu”. [pegi]

Sjećam se toga članka u S.Dalmaciji koji je napisao pokojni Smoje. Odi nja najvjerovatnije nema posebno značenje nego je to vjerojatno bila uzrečica u modi u trenutku kad je dotični bio u Kninu. Takva uzvikivanja su bila uvijek u modi nakon neke zgode, a uzvikivala su se grleno posebno na marendama u poduzećima, na kuglani, balotoma … Koliko se ja sjećam članka, Smoje je zabilježio ravnopravnost oba tada službena pisma na osmrtnicama i radnjama, a glavnu inspiraciju je našao u Istri i Putniku. Ne znam da li je nekako moguće taj članak pronaći i postaviti ga na Rječniku što bi mnogo značilo, da ostane ubilježeno kako nas je vidio genije novinarstva i putešestvija. [zapisničar]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 56, prosjek: 4.09 od 5)
Loading ... Loading ...

Orašnica

priložio/priložila dana 23 Mar 2009
vodi se pod: mjesta, slovo O

Riječica sa izvorom u Vrpolju, pritoka Krke sa ušćem kod željezničkog mosta na pruzi u pravcu Šibenika. Malo tko je lovio ribu u njoj (riječnih rakova je bilo) ali je zato svašta plivalo u njoj, od smeća raznoraznih kesa do automobilskih guma i čega sve ne. Nažalost dobar primjer za ekološku nesvjest i nebrigu Kninjana prema ljudskoj okolini. [đuka]

Rijeka koja ima dva izvora. Prvi je Crno vrelo na kojem je napravljena vodozahvatna građevina, preko koje se vodom snabdjeva sjeverno-istočni dio grada, ili bolje rečeno Krvavice, Medići, Preparadija, Topolje, itd. Drugi izvire ispod Crvenog Kuka, ljeti je presušivao pa valjda zato nije ni imao posebno ime. Orašnica je bila koliko-toliko čista (barem u gornjem toku) sve do izgadnje bolnice, a onda je svemu došao kraj. Ribe je bilo – uglavnom manjih komada, a rakove je poharala neka bolest. Već spomenuta naselja (da ne kažem sela) i još Kotaraši, Jelići, Koluvije, Medakovići, su gravitirali u ljetnim mjestima ka čuvenom kupalištu Bataklije (sa dvije plaže Gornji i Donji Vir). [zapisničar]
Orasnica
Slika preuzeta s www.destinacije.com

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 2, prosjek: 3.5 od 5)
Loading ... Loading ...

Osmica

priložio/priložila dana 18 Jan 2007
vodi se pod: ljudi, mjesta, slovo O

Vaso Bluz vlasnik. Tamo su se okupljale face kao sto su Pinjo, Past, Sava, Laf … slušale su se ploče na Tosca 20 gramofonu, a nakon zatvaranja su se redovno gledali pornići. [milan]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 3, prosjek: 3.33 od 5)
Loading ... Loading ...

Otpad

priložio/priložila dana 18 Jan 2007
vodi se pod: mjesta, slovo O

Svi se dobro sjećamo čuvenog kninskog otpada na kom su djeca izluđivala da nađu neku vojnu jaketu ili tako nešto. Sve u svemu moglo se tu dosta stvari naći, a ja znam da sam kao klinac tražio vijke iz TVIK-a za praćku. [boško]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 2, prosjek: 3.5 od 5)
Loading ... Loading ...

Ožegović

priložio/priložila dana 17 Jan 2007
vodi se pod: ljudi, mjesta, slovo O

Gostiona pored Baće koja je imala standardne goste i u kojoj se žešće igralo na karte, bez klinčadije, samo odrasli. Svaki redovan gost i igrač imao je svoju kartu, tako je npr. moj komšija Pane Mijakovac bio duja baštoni. [puki]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 6, prosjek: 4 od 5)
Loading ... Loading ...

Oćestovo

priložio/priložila dana 18 Jan 2007
vodi se pod: mjesta, slovo O

Čuveno partizansko selo, poznato po tome što se nalazilo pored Pađena, čuvenog četnickog sela, pa su odnosi između tih sela bili jako loši. Izvori loših odnosa uglavnom su bili Oćestovljani. Brakovi između ljudi iz ta dva sela su bili dosta rijetki, jer su nerado bili odobravani, najviše od strane Oćestovljana. Oćestovljanima je posebno smetalo to sto je u Pađenima (čisto četnickom selu) bilo više ljudi sa boračkom penzijom, nego u Oćestovu (skoro čisto partizanskom). Kad su uvodili telefone u sela, komunisti Oćestova su bili protiv bilo kakve ideje da budu na istoj centrali sa Pađencima. Zbog toga su Pađenci odustali od takve ideje i nabavili sebi centralu (kao četnicko selo imali su puno rođaka u Engleskoj, Australiji i Americi, pa su lako prikupili potrebna sredstva) i dobili telefone. To je razgnijevilo komuniste iz Oćestova, pa su se obratili Saveznom sekretarijatu za narodnu odbranu (SSNO), objašnjavajući da “okolna četnicka sela imaju telefone, a Oćestovo, kao tradicionalno revolucionarno i partizansko selo – nema”. SSNO im je tada poslao telefonsku centralu, ali uzalud: Centrala je bila toliko zastarjela da pošta nije odobrila priključenje. Tako je Oćestovo ostalo bez telefona. [đolence]

Oćestovo istorijsko selo, koje je je do te jeseni imalo željezničku stanicu, tačnije vagon, koji je izgorio, i o kojem sam šutio (pošto sam i željezničke porodice), do današnjih dana. [nebojša]

1976. godine je Oćestovo je dobilo asvalt kao prvo selo u Knjinskoj krajini, a i čitavoj Bukovici.
Jesu li za to zaslužni partizani, nije mi poznato?
Do tada je jedini asvalt bio od Sjeverne kasarne do Šibenika i u Kistanjami. E, tada su u Oćestovo dolazili klapci na biciklama iz Pađena, Otona, Zagrovića, Radučića, Mukrog Polja,… i drugih “bližih” sela da se vozaju po asvaltu. Vredilo je preći i više od 10 km na bicikli po kamenjaru, doći u Oćestovo i vozati se cjeli dan.

Sve nas iz Oćestova jako rano je vatala reuma jer je Krka bila puna ribe, usred ljeta imala je plus dvanest stepeni, a u Kanjonu kad uprži zvjezdan bilo je preko pedeset. Zato me sad bole krsta, ima bi još puno toga o Oćestovu, al nemerem. [mačić]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 10, prosjek: 3.9 od 5)
Loading ... Loading ...

Partizanovo igralište

priložio/priložila dana 17 Jan 2007
vodi se pod: mjesta, slovo P

Centralno gradsko basket igralište na kom su se igrale i prvenstvene utakmice KK Knina. Basketaši su obično dolazili ušmekani jer je uvjek bilo nekih gradskih curica koje bi naveče malo tuda prošetale. Pored je bila i sala za rekreativce i srednjoškolce a sa suprotne strane sala za večernje rekreativce manjeg dometa-tombola. [puki]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 3, prosjek: 3.33 od 5)
Loading ... Loading ...

Pejton

priložio/priložila dana 16 Sep 2007
vodi se pod: mjesta, slovo P

Malo gradsko naselje koje su činile montažne kućice, niklo nakon potresa 1971. ili 1972. Dobilo je naziv po popularnoj seriji: “Gradić Peyton” koja se u to vrijeme prikazivala. [boro]

Dio grada ili možda predgrađe (jer mi smo govorili “idemo u grad”) Knina sagrađeno posle potresa 1970. godine. Taj prostor je u širem smislu obuhvatao i privatne kuće na potezu od novoizgrađenih objekata do milicije i Pazara (Muncirije 1), a s druge strane bio je omeđen Sjevernom kasarnom “Slavko Rodić” i barom prema Čokinoj glavici (mi smo joj tepali Barica). Reč “muncirije” ili “municirije” dolazi logično od reči municija, a po “predanju” od talijanskog skladišta koje se tu nalazilo tokom Drugog svjetskog rata. Muncirije su bile interesantno mjesto koje je nudilo niz interesantnih, naročito sportskih sadržaja. Imali smo igralište tik uz put na kome su se odvijali istorijski mečevi Muncirije- Čoke (Čoke, Drpe, Rape, Velići, Kašići..), Muncirije-Kninsko Polje (Grgići, Marići…) i Muncirije- Sinobadi. Viđeniji igrači naše ekipe bili su Dašta, Faca Lazić, S.Bilčar, nekoliko Ćurka (Mile, Pero, Damir itd), Z.Vujnović, braća Milan i Neno Vukasović, braća Saša i Vladan Vuković itd. Naš sportski duh oštrili smo na dva kompleta pešadijskih vojnih vežbi. Jedne su bile uz pomenuto fudbalsko igralište, a druge do same barice. Ove druge bile su novije i skrivenije i tu smo provodili masu našeg vremena verući se po ” Tarzanu ” i drugim preprekama. Jedan od ključnih sadržaja bile su pomenute Barice. Tu smo upražnjavali ribolov na drlje i linjake (nažalost odveć su bazdile da bi se jele), lov na žabe, zmije i kornjače, pustolovne avanture sa nazovi-čamcima i splavovima i hokej na ledu. Naime, u zimskim mjesecima Barice bi se zaleđivale, a mi smo jedva čekali isprobavajući krckavi led (i ne jednom upadali) i spremajući palice od suvih grana i pakove od konzervi (čakica). I u ovoj disciplini nadmetali smo se sa komšijama, a još češće među sobom. Najveći problem pri igranju predstavljali su odlazak paka u šaš jer je po njega morao otići neko laganiji (tu je led bio tanji) i igranje u ranim i kasnim zimskim mesecima kad led nije bio dovoljno debeo. Leti su Barice bile obrasle bujnom trskom ispresecanom plovnim kanalima širine nekoliko metara i isto tolike dubine. Sa topola bi prolećem krenule guste mace (posle su ih posekli govoreći da izazivaju rak; to ne znam, ali očima su zaista smetale), dok su sa Barica dopirali čudesni zvuci ptica, žaba i zrikavaca i težak miris ustajale vode koji nam interesantno nije puno smetao. Uz poslednji red kuća do Barice pružao se zemljani put koji je bio ostatak tzv. “Šipadove pruge”, a tuda smo se šunjali berući vinike i krećući u krađe voća. Glavno mesto večernjih okupljanja mladeži na Muncirijama bila je trafo-stanica pored puta i same kasarne. Tu smo od rezervnih drvenih bandera pravili džinovske višekorisničke klackalice, igrali “pikuće i pale”, a sa retkim devojčicama trenirali prve poljupce (uglavnom preko “penova” ili fota u prevodu) Ostali likovi (porodice u kućama na Muncirijama 2): Vagić, Bukorović, Degenek, Stupar, Čimbur… [vladan]

Pejton. Nikakve veze sa kultnom serijom, malo naselje dio većih i poznatijih Muncirija. Kućice od fasadne cigle i nedostatak asfalta dali su poseban smek. Najbolji komšiluk, pun policajaca i isto toliko malih ali i većih krimosa. Savršeno mjesto za odrastanje. [johnyBL]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 13, prosjek: 3.85 od 5)
Loading ... Loading ...

Petice

priložio/priložila dana 17 Jan 2007
vodi se pod: mjesta, slovo P

Urezane na zidovima iza Kninske Gimnazije, koja je tada prolazila svoje renesansne dane i izjedrila nekoliko sjajnih generacija u kojima se često moglo čuti od nekih legendarnih profesora: “Bog zna za pet, profesor za četiri, učenik za tri”. Pa su tadašnje petice, nekih tadašnjih genijalaca imale mnogo veću težinu, nego svo tragično uvedeno novokomponirano školstvo, kojim su vlasti zauvijek uklonile gimnaziju obračunavajući se sa ostacima-reliktima predratnog građanskog društva. [nebojša]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 1, prosjek: 4 od 5)
Loading ... Loading ...

Pijaca

priložio/priložila dana 06 Feb 2009
vodi se pod: mjesta, slovo P

Pijaca, mjesto kupovine voća i povrća, što domaćih proizvođača, što dovezenih od svakud. Uz to pijaca je bila i mjesto okupljanja, jer subotom su se ljudi okupljali i da se vide i čuju, čuju šta ima novo u gradu i okolici, naročito iz okolnih sela. Pored stare pijace u starom dijelu grada postojala je i mala pijaca u gornjem dijelu grada mada ona nikad nije imala status okupljališta kao stara. Poslijepodne na pijaci su se okupljali klinci, igrala se košarka, nogomet na male golove, poklape, poker i anjc. [tenenum]
pijaca

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 5, prosjek: 3.2 od 5)
Loading ... Loading ...

Piljarnica ili piljara

priložio/priložila dana 17 Jan 2007
vodi se pod: mjesta, slovo P

Izraz za trgovinu mješovite robe primjerice one trgovine kakve su PZ Orlić Markovac ili Dinarka posjedovali. [đuka]

U nekim djelovima našeg kraja takve radnje su zvali i zadruge. Tu se je obično okupljala stalna ekipa ljudi koji su tu navraćali na pivo, to je ujedno bilo i mjesto na kojem su se razmjenjivali tračevi ili ugovarali poslovi. [nine]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 1, prosjek: 3 od 5)
Loading ... Loading ...

Pizzeria

priložio/priložila dana 17 Jan 2007
vodi se pod: mjesta, slovo P

Već pomenuta uz “Tref” kao kafe institucija. Otvorena nedugo iza “Trefa” u kući Jere mesara, svo vrijeme u rukama familije Šarić, ako tu računamo i Simu Amanovića – Buzdovana, zeta, koji ju je i otvorio. Sve rečeno za “Tref” odnosi se i na “Pizzeriu” izuzev što je ovdje bilo sitnijih čarki što se za “Tref” ne bi moglo reći. Česti uzročnik bio je pok.Cvijo kom je to na kraju došlo glave, u Živkovoj gostioni. Velika investicija i obnova lokala desila se kao posljedica bombaškog napada Nikše Tonkovića, vrlo nervoznog komšije, kom je jedno veče zasmetala buka. [milano]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 3, prosjek: 2.67 od 5)
Loading ... Loading ...

Plava koverta

priložio/priložila dana 17 Jan 2007
vodi se pod: mjesta, slovo P

Naselje podignuto poviše Breskvika, a u kojem su kuće imali kninski doktori: dr.Babić, dr.Mažibrada, dr.Hanja Grizelj (kasnije je kuću prodala prevozniku Macuri), dr.Vaso Ležajić, dr.Dragičević, dr.Torbica. “Legenda” kaže da je dr.Babić, da bi naljutio svoje kolege, doveo asfalt od TVIK-a samo do svoje garaže. Njemu u inat dr.Mažibrada napravio je bazen. U inat svima njima dr.Vaso Ležajić napravio je Dušana, Fedora i Aleksandra. Dalje nema!!! [bolta]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 7, prosjek: 3.86 od 5)
Loading ... Loading ...

Plavi Jadran

priložio/priložila dana 17 Jan 2007
vodi se pod: mjesta, slovo P

Gostiona preko puta Stanice Milicije. Dobro je pamtim po tome sto sam tu dočekao smrt druga Tita, a Rade Reljić (vlasnik) mi je iz istog razloga isključio fliper. To je tek bila tragedija. [bolta]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 3, prosjek: 4 od 5)
Loading ... Loading ...

Plavno

priložio/priložila dana 22 Nov 2006
vodi se pod: mjesta, slovo P

Selo poznato po rečenici “Iša kunj preko musta i slumijo nugu.” ili “Iša kunj preko musta i da vragu nugu.”. Kažu da su jednom Plavanjci napravili koš i igrali dobrih pola sata a da niko nije da koša. Onda je jedan pametniji uzeo i izmjerio da je koš uži od lopte. [puki]

Plavno je najveće mjesto – selo u Kninskoj krajini pa i šire, površina oko 64 km2, nadmorska mu je visina cca 400 – 420 mnv. Imao je po zadnjem popisu oko 1700 žitelja, a samo malo ranije i preko 2000. stanovnika. Plavno je bilo, doduše ne svojom voljom, etnički čisto, dakle srpsko Plavno. Iz Plavna su Mlečani vodili vodu u Šupljaju kod Ivoševaca. U Plavnu je učiteljovao i mojim precima davao osnove pismenosti najveći prosvjetitelj 18. vijeka Dositej Obradović. Najumniji Srbin 18. vijeka ( Dositej Obradović ) je bio u mom Plavnu 1769. i 1770. godine gdje je zavrsio pisanje ˝Izice˝, odnosno˝Druge Bukvice˝. Isto tako Dositej je boravio, radio i učio naše pretke u Kosovu polju, Kninskom polju i Golubiću. O njemu drugom prilikom mnogo više. Za sada da završim: Plavno je ˝perivoj na svijetu˝, tako pise Muhamed Usein Kopčić. Plavno je selo dobrih ljudi, blage klime, jake bure, dobrog vina i rakije, kiselog kupusa i krompira… [milorad k.]

Uz stanovnike Plavno bilo bi zgodno staviti i jedan vrlo bitan događaj, kada  su gurali mješalicu za beton ne bi li upalila. [nine]

Inače znate li da su Plavanjci farbali antene da gledaju TV program u boji. [kninjanin]

Poznata je ona o Plavanjcima koji su natezali gredu. [mićo]

Do samog Plavna se dolazi dosta teško. Željeznička stanica je od sela daleko 5 km. Cesta je posebna priča. Projektant nije poznat, asfaltiralo se noću. Kad je pozvana Republička komisija da primi cestu, udarila je na početku ceste znak zabranjen saobraćaj za sva vozila. Živa je istina da je jedna baba iz Plavna išla u apoteku da kupi tablete protiv povraćanja i tražila od apotekarke: “Daj mi srećo tablete za plavanjski autobus.” [zapisničar]

Plavanjci su sadili igle ne bi li im nikle ćuskije. [zapisničar]

Iša kunj preko musta i slomio nugu, itd. Ove rečenice, sasvim sigurno nemaju veze s Plavnom, koliko znam, potiču iz Bukovice. [đuro]

Pričalo se da su Plavanjci napravili mlin na vrhu brda, pa se tek onda sjetili da nema vode koja bi ga pokretala. Čuo sam i da je neki čovjek prolazio kroz Plavno, sreo neke mještane i pozdravio ih sa “Zdravo ljudi!”, a oni mu odgovorili: “Njesmo mi ljudi, nego Plavanjci.” Dijalekt u stilu “Iša kunj preko musta i slumijo nugu” je često korišćen u Plavnu, Otonu, Pađenima, a moguće i u Mokrom Polju. [đolence]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 41, prosjek: 4.2 od 5)
Loading ... Loading ...

Plješevica

priložio/priložila dana 17 Jan 2007
vodi se pod: mjesta, slovo P

Planina u neposrednom komšiluku Dinare ali manja od pomenute. Iz pravca Plješevice je duvala (tutnjala) legendarna kninska bura koju ni deset Plješevica nije mnogo zaustaviti. [đuka]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 2, prosjek: 3 od 5)
Loading ... Loading ...

Poljud

priložio/priložila dana 22 Mar 2009
vodi se pod: mjesta, slovo P

Predivni splitski gradski stadion i mjesto na kojom su “greškom” jednom igrači Crvene Zvezde pobjedili domaći Hajduk, a mi bili kamenovani i udarani držačima za zastave u predgrađu. Uzrok je bio tom prilikom Valerijan koji je istrčao na sred Poljuda, i pokazao da ima i drugih navijača. [nebojša]
poljud

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 7, prosjek: 3.14 od 5)
Loading ... Loading ...

Portun

priložio/priložila dana 17 Jan 2007
vodi se pod: mjesta, riječi, slovo P

Kratka i uska uličica, više kao neki prolaz, najčešće okružen kućama ili dvorištima s obe strane. [bojan]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 4, prosjek: 3.25 od 5)
Loading ... Loading ...

Posljedna šansa

priložio/priložila dana 17 Jan 2007
vodi se pod: mjesta, slovo P

Kafana na tromeđi koju je držala moja bivša cura i na putu ka njoj, noć prije odlaska u JNA kod “Šimića vrela”, jedva ostali živi u tristaću Boris Bogunović, Mićo Ergić, Nebojša Kresović, i pok. Novaković Boris zv. “Grale”, koji je bio znamenje “Balkana” i koji će živjeti u sjećanju njegovih prijatelja. Iako sam tada sam polomio prste, i otišao u JNA spakovan zavojima Dr. Torbice, uvijek mislim da to nije bila poslednja šansa. [nebojša]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 1, prosjek: 1 od 5)
Loading ... Loading ...

Prdekana

priložio/priložila dana 17 Jan 2007
vodi se pod: mjesta, riječi, slovo P

Omiljen naziv za zatvor u stanici milicije. [stevo]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 4, prosjek: 3.25 od 5)
Loading ... Loading ...

Preparandija

priložio/priložila dana 17 Jan 2007
vodi se pod: mjesta, slovo P

Zgrada u kojoj je smiještena “Mladost” stari pogon štamparije. Na pitanje starijima. Šta je bila ta zgrada oni odgovaraju Preparandija. To je bila škola ali tačno neznam za šta. [bobo]

Preparandija je bila trgovačka škola a tako su se zvale i sve druge trgovačke škole. [bolta]
preparandija
Slika preuzeta s www.destinacije.com

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 5, prosjek: 3.6 od 5)
Loading ... Loading ...

Putnik

priložio/priložila dana 17 Jan 2007
vodi se pod: mjesta, slovo P

Svratište namjernika, slučajnih prolaznika, lokalnih pijanaca ali nekoć davno i dobre spize, dok su radili Šime i Likić. [milano]

Svoje zvjezdane trenutke restoran Putnik doživljava za vreme prohibicije u Kninu. Svi privatni zdravljaci su zatvoreni (ne baš i muja kunoba), a radili su samo državni Slavija, Putnik i Balkan. E, tada je Putnik imao masu gostiju, pilo se samo iz velike šolje za čaj i male šolje za kavu, a naručivalo se ovako: “Čaj sa limunom! Čaj sa običnom! Čaj sa kiselom! Crni čaj! Bjeli čaj! Crna kava! Bjela kava! i Daj mi kavu zapraave!!!” [mačić]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 1, prosjek: 3 od 5)
Loading ... Loading ...

Ra(d)ljevac

priložio/priložila dana 09 Jul 2009
vodi se pod: mjesta, slovo R

Rijeka sa ušćem u Brzicu kod Kolundžija. Često je u ljeto presušivala, istina djelomično tako da se nisu odmah hvatale alge i ostali smrad u rječnom koritu. [đuka]

Raljevac je netačan izraz. To je samo način kako ljudi izgovaraju riječ- Radljevac. Također to ime determinira dva pojma. Postoji kako ste vi naveli rijeka Radljevac ali i selo Radljevac. Rijeka Radljevac izvire u selu Plavnu, i njen tok ide prema selu Radljevcu – malom selu pored Plavna. Kada ste opisivali babu kako traži “tablete za plavanjski autobus”..e pa ta baba mora proći kroz selo Radljevac da dođe u Plavno. Pominjanje smrada i presušivanja možda i je djelomično tačan ali vjerovatno važi za njen donji tok tokom ekstremno sušnih godina koji je netko iz Kolundžija zabilježio i “mudro” stavio na papir. Rijeka Radljevac koju ja pamtim je jedna prekrasna tipično planinska rječica, koja je nekad u svom plavanjskom i radljevačkom koritu imala puno slapova, brzaca, prezida, bukova (u kojem smo se mi kao djeca kupali), bila puna pastmki, mrenova, rakova (a bogami bilo je i zmija), puno mlinova koji su nažalost već osamdesetih uglavnom prestali sa radom, a njenu vodu su seljaci npr. Radljevca koristili za natopljavanje škrte dalmatinske zemlje sistemom kanala i voša (naravno da su su se uvijek svađali oko reda). Ta rječica ipak je činila veliku razliku uspoređujući ta sela sa recimo Otonom, Pađenama ili tipičnim bukovačkim selima, oni su imali – VODU. Ljudi tih sela (Radljevac, Plavno) rijetko su imali tzv ‘gustijerne’ poznate recimo u drugim selima, razlog je bio taj što je kraj bio bogat raznim vrelima iz kojeg su oni desetljećima vučijama dopremali vodu kući, možda primitivno, ali ipak daleko bolje nego gledanje u nebo moleći Boga za kišu.Plavanjci su se rugali Radljevčanima kako su oni “rep od Plavna” (jer su malo selo), a oni su im odgovarali “a vi što ono ispod repa”. [mićo šiljić]
Radljevac

Oton

oton bender

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 90, prosjek: 4.14 od 5)
Loading ... Loading ...

Radučić

priložio/priložila dana 17 Jan 2007
vodi se pod: mjesta, slovo R

Selo 17 km jugozapadno od Knina. Stari dio sela nalazi se uz cestu koja vodi u Mokro Polje, a u donjem dijelu, između ceste Knin-Zadar i Krke, su “kolibari” – relativno noviji zaseoci. Uz cestu za Mokro Polje je i crkva Sv. Đurđa (Đorđa, Georgija), posvećena 1537. godine. Radučić je oduvijek bio dosta prometno mjesto, s obzirom da kroz selo prolazi stara “Napoleonova” cesta (građena početkom 19. vijeka) – tako da je između dva svjetska rata u selu bilo čak tri gostione, a početkom šezdesetih prošla je i željeznička pruga. Glavna sastajališta do pred rat bili su Devićeva gostiona u centru sela, u kojoj se prije rata pekla dobra janjetina, a ispod niza velikih orasa balotalo do kasno u noć – tu su se sastajali uglavnom stariji, i nadvožnjak preko pruge na granici Radučića i Ivoševaca, a gdje su se godinama skupljali “mlađi”. U centru sela postoji i stara škola, otvorena 1904, koja više ne radi i dvije zgrade koje su gradili Talijani (u njima je za vreme Drugog svjetskog rata bila karabinjerska stanica), i koje su sada ruševine, a u kojima su svih ovih godina bile zadruga i pošta. Radučić je ime dobio po jednom od tri stara bunara u “polju” (druga dva su Bubin i Zabnovac), a s kojeg su, prema predanju, vodu pili još Janković Stojan i Smiljanić Ilija.

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 12, prosjek: 3.92 od 5)
Loading ... Loading ...

Rea

priložio/priložila dana 17 Jan 2007
vodi se pod: mjesta, slovo R

Još jedan kninski kafić, u neposrednoj blizini nove Bolnice poznat po svojoj romantičnoj atmosferi, bašti ispred kafića sa dva debela orasa, koji su danju stvarali “kraljevsku” ‘ladovinu, uglavnom su tu dolazili zaljubljeni parovi a bilo je ponekad romantične muzike uzivo, onako za parove. Vlasnik je bio Đorđe Georgijevski. [đuka]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 2, prosjek: 3.5 od 5)
Loading ... Loading ...

Riva, bend, nasip

priložio/priložila dana 02 Jul 2009
vodi se pod: mjesta, rock, slovo R

Uređeni dio obale Krke u donjem djelu grada, sa stazom za šetanje, stepenicama pa čak i betonskim klupama. Tu se zalivalo vinom, duvalo i barilo. Sličnu namjenu imale i kućice za igrače na Dinarinom igralištu. [puki]

kninska riva 1840

Riva

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 8, prosjek: 3.25 od 5)
Loading ... Loading ...

Robna kuća

priložio/priložila dana 17 Jan 2007
vodi se pod: mjesta, slovo R

Što su veliki shoping centri u svijetu, to je u Kninu bila robna kuća. Mjesto gdje si se mogao družiti i popiti piće, šmekati prodavačice a bogami, jedno vrijeme (dok je Dušan Simić bio direktor) se svašta moglo i kupiti. [milano]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 4, prosjek: 3.75 od 5)
Loading ... Loading ...

Rupa

priložio/priložila dana 17 Jan 2007
vodi se pod: mjesta, slovo R

1985 se u blizini OŠ”Veljko Vlahović”, naspram Bloka 3.Decembar ispred jedne privatne kuće otvorila apokaliptična rupa popriličnih dimenzija. Objašnjenje geologa je bilo da su se tri strujanja podzemnih voda “sudarili” i izazvali eroziju tj. propadanje zemlje u dubinu, ustvari bukvalno gutanje zemljane mase u utrobu. Knin je inače ležao na podzemnim vodama, koje su bile odgovorne za prirodno zračenje, što je izazivalo maligna oboljenja tj rak. Knin je tada na republičkoj ljestvici nažalošt bio među prvima po postotku oboljelih od prirodnog zračenja. Širenje rupe se poslije par dana stabiliziralo na sreću vlasnika kuće koji je s vrata praktično mogao da skoču u tu jamu dubine 13 metara do površine vode i širine skoro 7 metara, mjerenja su jos dala rezultate da je dubina vode na tome mjestu iznosila oko 8 metara. Danima je trebalo, za tu priliku angažovanim privatnim kamiondžijama, GP Dinari i ispomoći iz drugih gradova da bezbrojnim kubicima zemlje zatrpaju tu rupu. [đuka]

Kuća koja se spominje u ovoj priči pripadala je Iliji (Dlaci) Biserku i njegovoj ženi koja je bila i frizerka ali se ne mogu sjetiti imena. Pošto je Knin bio (i ostao) potresno područje, na svako pokretanje tla oni su mislili da se opet otvara Rupa pa su iz kuće iskakali kako je ko znao i umio, bilo na prozor, bilo na vrata.Valjda svi poznajete njihovog sina Benka??? [bolta]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (još bez ocjene)
Loading ... Loading ...

S-13

priložio/priložila dana 01 Jan 2007
vodi se pod: mjesta, slovo S

Jedina stambena zgrada koja je imala lift, ujedno i najveća građevina u Kninu. [boro]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 17, prosjek: 3.94 od 5)
Loading ... Loading ...

Sandro

priložio/priložila dana 01 Jan 2007
vodi se pod: ljudi, mjesta, slovo S

Konoba u malom sokaku u blizini stanice milicije sa ambijentom primorske konobe i okićenim zidovima sa rekvizitima i antikvitetima sjeverne Dalmacije i kninskog kraja. Imali su dobre porcije slanih srdela, poslije čega je svatko bio žedan, prilično žedan pa se poslije pilo, mnogo pilo. [đuka]

Poznato je kako je jednom prilikom tata Željko rekao, misleći da su mu neki gosti otišli, a da nisu platili: Trči Sandro, nisu stigli ni do Male samoposluge. [mićo]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 10, prosjek: 3.9 od 5)
Loading ... Loading ...

Sastavci

priložio/priložila dana 09 Feb 2007
vodi se pod: mjesta, slovo S

Mjesto gdje Butižnica utječe u Krku. [ognjen]

Sastavci

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 7, prosjek: 2.57 od 5)
Loading ... Loading ...

Selo Veselo

priložio/priložila dana 01 Jan 2007
vodi se pod: mjesta, slovo S

Gostionica u Oćestovu, vlasnik Ozren Kasum, poznat po karakterističnim uslugama. Događalo se da gosti naruče pečeno pile i dobiju ga bez bataka. Na pitanje gdje su bataci odgovarao je sa: “Jebi ga, poj’o Saša.” (Saša je njegov sin). Osim toga, bio je karakterističan po zaokruživanju (uvijek na veću cifru), kao i po zvukovima koje je, prilikom donošenja hrane, ispustala njegova pozadina. [đolence]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 8, prosjek: 3.75 od 5)
Loading ... Loading ...

Sinobadi

priložio/priložila dana 01 Jan 2007
vodi se pod: ljudi, mjesta, slovo S

grb SinobadaJedno od čuvenijih kninskih plemena, posebno ponosnih na svoje plemićko porijeklo u koje s obzirom na njihovo ponašanje niko nije vjerovao. Uvijek su isticali grb plemena koji se nalazi u Veneciji i oklop osnivača loze. Glavna karakteristika im je bila da su svi muški iz plemena odma’ po rođenju dobijali nadimke ( Hadž, Ledža, Klas, Cale, Zec, Pike, Musa, Coca, Ban, …) po kojima su ih ljudi uglavnom i znali. Zbog ovoga se moglo doći u nepriliku na dva načina: prvo ako vas neko upita za nekog od njih po imenu, vi nemate pojma ko je i drugo, i oni koji nisu bili Sinobadi a zivili su na Sinobada glavici isto su imali nadimke ko i oni pa se znalo desiti da čovjeka oslovite sa “vi Sinobadi”, a on to nije. [zapisničar]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 23, prosjek: 3.83 od 5)
Loading ... Loading ...

Spas, brdo

priložio/priložila dana 07 Nov 2007
vodi se pod: mjesta, slovo S

Sam naziv potiče, vjeruje se, negdje sa početka prošlog milenijuma. Pretpostavka je da je nastalo ime od starohrišćanske crkve Sv. Spas, koja je vjerovatno bila negdje na njegovim padinama. Ostaci slične crkve, sa istim imenom su u selu Cetina. Brdo iznad Budve u Crnoj Gori također nosi isto ime. Svi oni su posvećeni Hristu i njegovom atributu Salvator (Spasitelj), pa i odatle ime SPAS. Samo brdo je prirodni fenomen na zapadnom obodu kninske kotline. Ono je izduženo, kupolasto sa zaravnjenim vrhom nekih stotinjak metara visine i nekoliko kilometara dužine. Na njemu je od najstarijih dana čovjek pravio naseobine bježeći od vlažne i često poplavljene kotline. Najstariji ostaci ljudskog boravka na njemu su iz neolita. Polovinom vrha brda u dužini od preko kilometra dominira dobro očuvana, veličanstvena tvrđava koju su u jedinstvenu cjelinu izgradili: stari Hrvati (gdje im je bio i kraljevski grad), Mlečani i Turci. Tu su ispod južnih padina i najstarije kuće u gradu koje svjedoče da se upravo tu i nalazio stari Knin. Odatle se grad, rastući polako, širio prema istoku i sjeveru zauzimajući sve više prostor kotline. Sa sjeverne strane brdo ograničava riječica Butižnica koja se u neposrednoj blizini ulijeva u rijeku Krku. Na sjevernim padinama brda je borova šuma. Te padine se strmo spuštaju prema Bulinom mostu, rijeci Krki i Butižnici. Istočne padine su nešto blaže strmine i pločno se spuštaju prema gradu. Ove padine su sa mnoštvom proplanaka ograđenim kamenim ogradama i one su vlasništvo brojnih kninskih porodica. Nekoliko uskih i strmih ulica i stepeništa vodi ka vrhu prema tvrđavi, a samo jedna vodom izlokana naknadno prosječena staza vodi ka ostatku brda i sjevernoj strani prema spomeniku koga više nema. Živeći pod samim podnožjem brda djetinjstvo sam proveo i odrastao sam na njemu. Kao djeca smo na Spasu imali beskrajni prostor za igru. Tu su nas čekali bezbrojni proplanci, šipražje, šumarci, stijene i kratke pećine. Bilo je tu i opasnih mijesta koja nismo baš i izbjegavali. Takva je i padina ispod tvrđave koja se spuštala strmo prema streljani. Tu je uvijek bilo mnogo ostataka municije, bombi i šljemova. Sa druge strane brda, nasuprot gradu, od streljane pa do klaonice, uz desnu obalu prelijepe Krke pruža se čuvena Marunuša. Tu su bezbrojni kninski parovi prošetali, uz biserno plavu rijeku, ukrštajući romantično svoje sudbine i dajući puni doprinos njenom legendarnom imenu.

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 34, prosjek: 4.06 od 5)
Loading ... Loading ...

Spomenik

priložio/priložila dana 08 Feb 2009
vodi se pod: mjesta, slovo S

spomenik na Spasu1. Mjesto do kojega se dolazilo sa tvrđave, sa sjeverne (Mletačke) strane, kroz prozorčić sa debelim željeznim rešetkama,
2. Najpoznatiji kninski spomenik i arheolosko nalazište,
3. Ljubavno gnijezdo, gdje su, za razliku od Marunuše, navečer dolazili ili stvarno zaljubljeni (put do gore je strm i težak, ‘ko može toliko čekati) ili oni koji se moraju dobro, dobro sakriti,
4. poznato sakupljalište šišarki za potpiru vatre zimi. [mićo]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 8, prosjek: 4 od 5)
Loading ... Loading ...

Stara Škola

priložio/priložila dana 01 Jan 2007
vodi se pod: mjesta, slovo S

Vremešna zgrada (ruina), koja se nalazila preko puta Kalatove glavice i koja je služila kao osnovna škola za područje Kninskog polja do izgradnje OŠ Veljko Vlahović. [đuka]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 1, prosjek: 2 od 5)
Loading ... Loading ...

Starački (dom)

priložio/priložila dana 01 Jan 2007
vodi se pod: mjesta, rock, slovo S

Ustanova koja je bila sve samo ne starački dom, odnosno dom penzionera. Restoran, hotel, disko, kafić, kuglana, mjesto za kartanje (profesionalno) itd. [puki]

Mjesto gdje je najmanje bilo upravo staraca. Rijetki gosti kojima je hotel ispod nivoa, kuglana kao “baza” za odbjegle sa časova i mjesto sitne (i ne uvijek sitne) šahovske kocke. Akteri: Aco Bjelanović, Singapurac, Franušić, Kresović, Peteržilnik… S forom od 2-3 minuta, obilje prljave igre s rušenjem figura i gotovo hipnotičkim uzastopnim ponavljanjem neke rijeci, Aca je dokazivao da je “najveći” i da šah nipošto nije nedinamičan i po zdravlje bezopasan sport (jednom je od Franušića popio sat po nosu i to onaj starinski, drveni Gardeov ). Za mlađe bilo je to mjesto za gledanje i učenje, a još više za pravu pozorišnu predstavu koju su nam šahisti iz večeri u veče pružali. O praznicima, a u nekim periodima i mimo njih, Starački se pretvarao u pakao koji nije mogao da primi sva zainteresovane (trebalo je znati nekog na vratima), mjesto da vidiš i da budeš viđen… [vladan]

Ispravka! U mom prilogu o Staračkom domu potkrala se ozbiljna greška na šta me ljubazno upozorio Zapisničar koji je prisustvovao sceni. Sat je popio Singapurac, a ne Aco. To istine radi treba ispraviti, ali se slika o fizičkoj opasnosti igranja šaha time bitno ne menja. Prisustvovao sam lično Franušićevom napadu “teškom figurom ” (nisu bili oni lagani plastikaneri tipa Dubrovnik) na Acu. Verovatno će i Dražen neku o ovome, barem jer tako najavio.[vladan]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 2, prosjek: 3.5 od 5)
Loading ... Loading ...

Stijena zaljubljenih

priložio/priložila dana 01 Jan 2007
vodi se pod: mjesta, slovo S

To je stijena koja se nalazila pored Atlagića mosta (uz Krku). Naziv je dobila po tome što se neki mladi zaljubljeni par bacio s nje, jer im njihovi roditelji nisu dali da se uzmu. Pored stijene se nalazila gradska streljana gdje su se također okupljali kninski narkosi. [boro]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 2, prosjek: 3.5 od 5)
Loading ... Loading ...

Stoni tenis

priložio/priložila dana 01 Jan 2007
vodi se pod: ljudi, mjesta, navike, slovo S

Stonim tenisom se u Kninu bavila vrlo mala grupa ljudi. Nije postojao klub, ni adekvatno mjesto za treniranje i igranje uopšte. Osim par povremenih (podrumi, sala Izvidjača, Partizan), jedino pravo i stalno mjesto bio je Dom JNA. Nažalost, ulazak u njega često nije bio omogućen svima (dugo vremena samo za članove Doma), a postojale su tri prostorije sa stolovima, dve uz samu ulicu i treća manje poznata i korištena, tik do ulaza u restoransku salu. Sve prostorije bile su prilično tjesne, a stolovi solidnog kvaliteta. Reketi i loptice bili su domski i zbog toga uglavnom ofucani, pa je svako ko je pretendovao da bude igrač sam donosio reket i loptice. Likovi: N. Vitas, N. Vuckovic, braća Rapo (mislim da je Željko bio jači), braća Vuković Vladan i Saša, tada pukovnik Špikovski, Mile Biserko (dugo važio za nezvanično najboljeg igrača u gradu, ali je relativno rijetko dolazio), Zagreb… U periodu od `75 do `80. najjači igrač u gradu bio je autor ovih redova (neskromno, ali istinito). U nekoliko odmeravanja snaga s pomenutim Biserkom lako je izlazio kao pobednik, a ostali su prolazili još gore. Koliko malo o stonom tenisu zna, shvatio je tek u odmeravanju snage s jednim vojnikom koji je trenirao u Dubočici (tada Druga liga) i kome ni slučajno nije mogao doći do deset poena. [vladan]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 5, prosjek: 3.6 od 5)
Loading ... Loading ...

Subota ujutro

priložio/priložila dana 22 Nov 2006
vodi se pod: ljudi, mjesta, navike, rock, slovo S

Ko i ned’lja, doba kad se dolazilo na Mak na kavu. Sređivali se utisci od sinoć i planiralo za veče. Posebno hedonistička atmosfera bila je kad su topliji dani pa se naravno sjedi vanka. [puki]

MakTo je ustvari bila vrsta ceremonijala, koji je dosta nas upražnjavalo i koji je bio nešto kao kad žene idu u spizu. Osnovna poenta je bila viditi i biti viđen. Svi smo to u glavnom odrađivali maltene na isti način, razlike su bile u nijansama. A kako je bilo može posluziti primjer mene i moga kuma Nike: dakle, nekih 5-6 godina, 52 subote u godini, bez prethodnog dogovora smo dolazili između 10:30- 11:00 ujutro, drito od kuće u Mak. On je donosio Slobodnu, ja Sportske. Svake druge subote obojica smo donosili Start. Najmrže pitanje nam je bilo: Izvini, mogu li samo prelistati? Pušili smo i istu marku cigareta: od 1-5. u mjesecu sarajevski Marlboro, a od 5.- 25. zagrebački 160, od 25 do prvog Filter Žicam. Najbolje subote za doživljaj su bile u maju, junu i septembru, iako ni ove ljetne nisu bile za baciti. Još ako je Gula bio konobar, divota. I narudžba nam je svake subote bila ista: Nike- espreso i DVA deca kisele, ja- kapućino i višnju/borovnicu. Kada bi naručili, zavalili bi se u stolice i čitali štampu, a usput preko ivice novina gledali ko dolazi- odlazi. Onda bi u međuvremenu komentarisali Gulinu brzinu sa jako glasnim upadicama: A koliko im treba da ispeku ovu kavu?, Kako to da je nestalo struje, a svira muzika?, Jel im se to opet aparat pokvario?, Šta, došla stuja- nestalo vode? i tako redom. Kad bi Gula napokon donio ono šta treba, komentar je uvijek bio: “Kakvo je vrijeme u Brazilu?”. Negje oko 12- pola jedan bi došlo vrijeme da se baci đir, a onda kući na ručak. Gula je gore navedene komentare nezaintersovano primao samo naizgled. Jedne subote je primjetio Niku kod gradela kako sa nekim priča, što mu je dalo ideju da uvijek stalu narudžbu odma pripremi. Kada je to i učinio, stavio je kavu i DVA deca kisele ispod šanka i glasno se cijelom auditorijumu obratio: “Vidićete sada kada ga zajebem”. Samo te subote i nikada više Nike nije otišao drito u Mak, već je samo ušao unutra, pogledm potražio nekoga i otišao van. Prisutni su se počeli valjati od smija, a Gula je mrzovoljno prolio espreso i kiselu. Nakon samo dva minuta Nike se vratio i odma s vrata naručio: “Gula, espreso i DVA deca kisele”. [zapisničar]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 18, prosjek: 3.94 od 5)
Loading ... Loading ...

Sušara

priložio/priložila dana 01 Jan 2007
vodi se pod: mjesta, riječi, slovo S

Objekat u kome su se sušile dalmatinske poslastice: pršut, panceta, pečenica, drob… [opaki]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 1, prosjek: 4 od 5)
Loading ... Loading ...

Topolje

priložio/priložila dana 26 Dec 2006
vodi se pod: mjesta, slovo T

Zaseok u kom je prase bilo stonoga. Kad pitaš Topoljane šta su jeli, svi odgovaraju pršuta i jaja. [milano]

Selo (iako Topoljani to ne bi priznali) kod Knina na izvoru Krke, čuveno po tome što je rodno mjesto Momcila Đujića, i njegovog sinovca Idže, čuvenog profesora gimnazije. [vule-polača]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 4, prosjek: 3.75 od 5)
Loading ... Loading ...

Tošo

priložio/priložila dana 26 Dec 2006
vodi se pod: ljudi, mjesta, slovo T

Roštiljnica Tošo je bila parkirana u redu kuća između stanjice milicije i sjevernog logora sa desne strane kad se ide ozdo. Dva stola iz dotične roštiljnice bila su parkirana ispred na tratoaru, pošto u samom objektu nije bilo mjesta za njih. Nekoliko auta bilo je po drevnom Knjinjskom običaju također parkirano na tratoaru ispred roštiljnice. Sto na glavnoj cesti ili Nedjelja ispred roštiljnice “Tošo”. Elem, te nedjelje zasjeli smo za jedan od ta dva stola i cugali svoje jutarnje pive, svaki čas ustajuci da prolaznik namjernik prođe svojim putem, a nogom ne kroči na glavnu cestu da ga nedajbože ćune auto. Bilo nas je osmoro za stolom kad je naišla gospođa vozeći bebu u kolicima. Svi smo uredno ustali i sklonili stolice i što sa pivama da gospodja prođe, a Mačić je rekao:”Kad ovi mogu aute parkirati ođe, moremo i mi sjediti na ulici!” Istog momenta prebačeni su sto i stolice na Bulevar Petra Drapšina, a tek tada su počele stizati narudžbe. Pilo se i ljuljalo dobro, kad nam je u posjetu stigla prva tura milicije. Pitali su samo: “Čiji je ovo stojadin?”- misleći na auto parkirano ispred “Toše” na tratoaru. U horu smo odgovorili da ne znamo. Otišli su na konsultacije. Ekipa je i dalje pila i naručivala nove ture, auti su nas zaobilazili preko drugog tratoara, prolaznici i prolaznice su se krstili. Onda je stigla i druga tura milicije. Osjetili smo situaciju i vratili sto i stolice nazad. U izvještaju milicije koji i danas čuvam u arhivi između ostalog piše….”na dojavu da prave nered ispred kafića Tošo, izašla je patrola… Prilikom dolaska na lice mjesta (pa nas pobrojali), su sjedili za stolom na glavnoj cesti, na našu intervenciju odma su se povukli na pravo mjesto i nisu pravili nikakve incidente, sve je prošlo bez problema.” [mačić]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 5, prosjek: 3.6 od 5)
Loading ... Loading ...

Trafika

priložio/priložila dana 26 Dec 2006
vodi se pod: mjesta, slovo T

Neki bi za to rekli kiosk, ali za mene je to trafika. Mjesto na kom su se prodavale novine, cigare, upaljači, kurtoni, žvake i ostale sitnice. [boško]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 1, prosjek: 1 od 5)
Loading ... Loading ...

Tref

priložio/priložila dana 26 Dec 2006
vodi se pod: ljudi, mjesta, slovo T

1. Prvi i najčuveniji kninski kafić otvoren sredinom 70-tih. Od prvog vlasnika Slavka Laće, sve do Rajka Šarića pod čijom je vladavinom prekršten u “Tenis”. Poprište žestokih zajebancija, opijanja, druženja, zaljubljivanja i zavođenja, trulih političkih rasprava i nogometnih analiza. Mjesto najveće koncentracije ridikula, provokacija i neopravdanih  izostanaka iz Ggimnazije. Ono što je prije bio ”Hotel Grand”. Za generaciju koja je s njim odrasla, jedina prava kokurecija je bila obližnja “Pizzeria” i docnije Dragečev “Premier”,
2. Nadimak Hrvoja Laće, nezainteresiranog da vodi gornji kafić,
3. Čuveni slinavi i uvijek pospani pas crno-bijele boje i neodredive pasmine, živio k’o kornjača, također Laćin,
4. Jedna od četiri boje u pokeru, remiju i sličnim omiljenim kninskim igrama. [milano]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 6, prosjek: 3.67 od 5)
Loading ... Loading ...

Tromeđa

priložio/priložila dana 26 Dec 2006
vodi se pod: mjesta, slovo T

Skup koji se je održavao svake godine u Strmici ispred škole, a na kome su se rađale najveće zvijezde narodne muzike kninske estradne scene. Pored svirke održvala su se razna takmičenja u narodnim radinostima. [nine]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 3, prosjek: 3.67 od 5)
Loading ... Loading ...

TVIK

priložio/priložila dana 04 Jan 2009
vodi se pod: ljudi, mjesta, slovo T

Najveća gradska tvornica sa oko 3 000 zaposlenih. Ono što je za Kragujevac bila Zastava to je za Knin bio Tvik. Sa naravno 40-50 posto viška radne snage. Što nikom nije posebno smetalo. [puki]

Kninski privredni gigant iz vremena kad se ekonomska politika vodila u komitetu. Narastao do 3 000 zaposlenih. U njemu su radili:
1. na boljim pozicijama oni sto su imali vezu,
2. oni koji nisu imali bolju ideju u zivotu. [milano]

TVIK

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 9, prosjek: 3.89 od 5)
Loading ... Loading ...

Veljko Vlahović

priložio/priložila dana 26 Dec 2006
vodi se pod: mjesta, slovo V

Osnovna škola u blizini stanice milicije, izgrađena sredinom sedamdesetih godina. U školu su polazili učenici iz Kninskog polja, Vrpolja , Golubića, Strmice i sjevernog djela grada (Sinobadi, Blok 3. Decembar, Biserkova Glavica, TVIK-ve zgrade). Poznat je bio rivalitet sa OŠ “Narodni Heroji” u sportskim disciplinama (fudbalu, košarci). Sredinom osamdesetih je bilo osnovano školsko KUD (kulturno umjetničko društvo). U školskom holu su se tom prilikom okupili učenici, nastavnici, gosti i uzvanice. U protokolu je bilo predviđeno da svi se svi izjasne (demokratski ma jelte!) da li su ZA ili PROTIV osnivanja KUD-a. Skoro svi su bili ZA, tj. 99,999 % ali se tu našao neki “drski” učenik, koji je glasovao PROTIV, što je tadašnjeg direktora Vučka nagnalo da poslije završetka svog govora tog “neodgovornog” lično izbaci sa pomenute manifestacije. Poslije su svi bili zadovoljni uz foklorne igre i kola (ošini po prašini). Od nastavnika bili su poznati Mandić, Hans, itd. [đuka]

skola

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 4, prosjek: 2.75 od 5)
Loading ... Loading ...

Vrbnik

priložio/priložila dana 09 Feb 2007
vodi se pod: mjesta, slovo V

Selo iznad Knina poznato po osebujnim stanovnicima i šarolikim nadimcima istih. Vrbničani su važili k’o prilično problematični, a skoro je bila sramota biti dobar učenik i pristojan momak a usto Vrbničanin. Kavgadžije, tučaroši, prznice. Vrbnik se djeli(o) na Ranč i Texas. Prvi je bio nizinski, pitomiji dio, a drugi, važniji, brdski i divljiji. Tu su uostalom bili crkva, škola, zadruga… Vrbnička prezimena: Vukadin, Knežević, Dujaković, Vujatović, Amanović. [miloš]

Na Vrbniku je čojek bio u svađi sa nekim, da l’ sa komšijom, rođakom ili ženom, ne znam. Uglavnom, obećali su mu “da će se posrati na njegov grob kada umre”. Preventive radi, on je sebi za života podigao spomenik- PIRAMIDU. Obećanje ludu radovanje…[mačić]

grob na Vrbniku
foto MAČIĆ

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 38, prosjek: 4.05 od 5)
Loading ... Loading ...

Vrelo

priložio/priložila dana 26 Dec 2006
vodi se pod: mjesta, slovo V

Mjesto sa par kafana sa dobrom janjetinom. [milan]

Odličnom janjetinom. [puki]

Kninsko izletište. Dobra janjetina, balote, briškula i friški zrak zagarantovani. Sve ostalo je nedostajalo (a nije ni trebalo). [milano]

vrelo

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 5, prosjek: 3.8 od 5)
Loading ... Loading ...

Vrtić

priložio/priložila dana 26 Dec 2006
vodi se pod: mjesta, slovo V

Ja sam se tamo s prijateljicama ljuljala, a vi? [sanja]

vrtić

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 10, prosjek: 3.7 od 5)
Loading ... Loading ...

Zadruga

priložio/priložila dana 23 Dec 2006
vodi se pod: mjesta, slovo Z

Prodavnica mješovite robe, na selima, u kojoj je bilo svega od igle do lokomotive. [vule-polača]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 2, prosjek: 4 od 5)
Loading ... Loading ...

Zid smrti

priložio/priložila dana 23 Dec 2006
vodi se pod: mjesta, slovo Z

Dugački zid koji je vodio od Loredanovih vrata vertikalno pa sve do Tvrđave (Okrugla Kula, Postaja Posgnaligo). Kad je bio koncert “Čorbe” na tvrđavi, niko od nas nije ima’ love pa smo odlučili da se uspentramo uz zid do tvrđave i prošvercamo se kroz Srednji grad do pozornice. Ovaj samoubilački poduhvat se desio poslije 10 uveče nakon konsultacije u zadarskim vagonima. Popeli smo se u koloni jedan po jedan. Cana je isao prvi jer je bio trijezan. Raja koja je išla cestom na koncert(ko i svi normalni ljudi), se čudila sta ove budaletine rade, jer smo vristali i cerekali se. Na kraju smo uspjeli doći do Postaje i mjesto gdje je zid završavao je bilo jako opasno jer se trebalo zaskočiti ali srećom niko nije pa’. Vješto smo izbjegli čuvare i stigli na pozornicu totalno napumpani adrenalinom i spremni za bacanje. U ovoj blesavoj ekspediciju su učestvovali: Čoka, Cana, Vučko, Domagoj, Mita, Mišo, Đoko i pisac. Ako sam nekoga zaboravio, mea culpa:-) [stevo]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 4, prosjek: 3.5 od 5)
Loading ... Loading ...

Zidić

priložio/priložila dana 22 Nov 2006
vodi se pod: mjesta, slovo Z

Zidić i pored njega gradele, na dnu stepeništa koje je vodilo od Maka odnosno gimnazije do glavne ulice. Tu su stražarili momcovi osmatrajući djevojčice koje se naveče dokono šetkaju. [puki]

Tradicionalno okupljalište gradske ekipe, i to generacijski. To smo mi muvali svoje buduće cure, a i naši očevi također. [boro]

Gradele

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 19, prosjek: 3.95 od 5)
Loading ... Loading ...

Šah

priložio/priložila dana 27 Dec 2006
vodi se pod: ljudi, mjesta, navike, slovo Š

Šahovski život grada odvijao se u klubu Željeznicar (do biblioteke) i u Staračkom domu. Istina, krajem sedamdesetih postojao je još jedan klub (TVIK-ov) koji je osnovan nakon Čekinog dolaska iz Slovenije, a tu su još bili Peteržilnik, Radići (Singapurac i jos jedan debeli)… Klupske prostorije bile su uzorno čiste, nije se smijelo pušiti, niti su se točila alkoholna pića, a čika Mile je bio dobar i pedantan domaćin. Standardno radno vrijeme bilo je od 18 do 22 sata (zimi čak 17 do 21), a to je za istinske ljubitelje i pogotovo kocoše bilo prekratko, te su mnogi stoga bježali u Starački (tamo se moglo i pušiti). Sredinom sedamdesetih, prostorije kluba su renovirane (mada stariji pamte i prethodni enterijer u kom je dominirao Vladan Berić, ex. profesor muzičkog i Jugoslovenski željeznički reprezentativac). Šahovski život i prilike u njemu u velikoj mjeri određivala je figura Ace Bjelanovića i njegovo rivalstvo sa pomenutim Berićem, a kasnije sa Petržilnikom, Čekom i ne znam s kim već ne, a uglavnom vezano za to ko će igrati prvu tablu tj. ko je najbolji. Klub se u glavnom takmičio u Dalmatinskoj ligi, a za više nije bilo ni dovoljno sloge, a ni igračkog potencijala. Aco, Čeko i Peteržilnik bili su ipak prosječni igrači s titulom majstorskog kandidata. Aco je jos uvijek MK, a Čeko majstor FIDE. Obadvojica su do skora bili u Beogradu. Čeko je nastupao za Obilić u Kvalitetnoj ligi Srbije, a Aco za nekoliko klubova u nižim Beogradskim ligama- Banjica,…) Likovi: Aco Bjelanović, pok.Kresović, Petržilnik, Čeko, prof. Berić, prof. Laća, M. Ćurko, Krajnović, M. Dobrijević, Singapurac, Radić, Franušić, Kesić, D.Bursać , Dmitrović, Trivun, A.Dujaković, Nenadić, Parać, M. Maglov… Mlade snage predvodili su autor ovih redova Vladan Vuković (od `92 FIDE majstor i prvi Kninjanin sa titulom majstora) i Nikiša Stanković. Pravili smo odlične rezultate na omladinskim tablama u Ligi, a solidno prolazili i na pojedinačnim prvenstvima Dalmacije i Hrvatske. Pošto smo sjedili u istoj klupi, na času smo igrali šah, ali na slijepo, bez table. Pod našim uticajem šah su povremeno upražnjavali i Čoko, braća Knežević, Madžar, Zarač, Đuka i drugi. Na žalost, kategorni turniri i prvenstva grada godinama u Kninu nisu održavani, pa kategorije nisu pratile našu realnu igračku snagu. Poslije odosmo oba na elektrotehniku… Ja sam se stvarno vratio šahu tek `88 i dalje polu- aktivno igram u Kvalitetnoj ligi Srbije (rejting 2300). [vladan]

Šahovski klub je zadnji put pomladjen sa Vladanom, Nikšom i Šekijem, ali mi malo mlađi brzo smo odlučili da se sve važnije ipak dešava pred Trefom. Inače, po mojem pok. ocu godinama je održavan memorijalni turnir “Nikola Kresović”. [nebojša]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 9, prosjek: 3.67 od 5)
Loading ... Loading ...

Šarena Jezera

priložio/priložila dana 14 Feb 2007
vodi se pod: mjesta, slovo Š

Kninsko kupalište ispred Biskupije. [milan]

Jedno od najposjecenijih kninskih kupališta koja su locirana na putu prema Biskupiji u idiličnom sjeveroistočnom dijelu Kosovske doline. Ispred jezera, u daljini iza brežuljaka se naziru konture grada i brdo Spas. Iza se nalazi strma, melodramatična litica na kojoj se nalazi magistrala za Polaču, odnosno Split. Ovaj kraj se opravdano mogao nazvati Kninska rivijera, iako se more nalazilo 60-ak kilometara prema jugozapadu. Većina kupača se brčkala u velikom jezeru, a pecaroši bi obično zaposjeli okolna jezerca. Na Šarenima nije bilo pravih skakaonica, ali to nije zaustavljalo lokalne mulce da svojim skokovima (sa ceste) impresioniraju ženski dio publike. Najčešći, u stvari, najbolniji skok je bio “Jesen u mom vrtu” sa dvije varijacije – na drob i leđa. Dubina Šarenih jezera je uvijek bila kontroverzna tema. Navodno, JNA je u osamdesetima izmjerila 16.5 m dubine. Na dnu se nalazi dosta leševa iz Drugog svjetskog rata. Kupači su se vraćali u grad vlastitim prevozom, stopom ili motorima, a neki su išli pješke. Šetnja prema gradu je bila posebna odiseja nakon koje su se dobijali poveliki žuljevi. [stevo]
Sarena

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 24, prosjek: 3.92 od 5)
Loading ... Loading ...

Špital

priložio/priložila dana 18 Feb 2007
vodi se pod: mjesta, slovo Š

Južni dio kninske tvrđave, omiljeno okupljalište klinaca iz donjeg dijela grada koji na tvrđavu nisu ulazili na glavni ulaz nego penjući se uz forticu i preko zida. [tenenum]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 1, prosjek: 2 od 5)
Loading ... Loading ...

ŠUP

priložio/priložila dana 27 Dec 2006
vodi se pod: mjesta, slovo Š

Škola učenika u privredi koja se nalazila na Montijevoj glavici. [bobo]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 3, prosjek: 3 od 5)
Loading ... Loading ...

Željeznica

priložio/priložila dana 23 Dec 2006
vodi se pod: mjesta, slovo Ž

Knin je veliko željezničko čvoriste pa je stoga u Kninu puno, puno pruga. Iste prolaze tačno kroz grad, pa ljudi kad oće da brzinu odu iz jednog u drugi kraj grada idu “preko pruge”, “preko stanice” ili “preko željezničke”. [puki]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 1, prosjek: 3 od 5)
Loading ... Loading ...

Četrnaesti kolosjek

priložio/priložila dana 24 Dec 2006
vodi se pod: mjesta, slovo Č

Mjesto gdje su đaci često odlazili, sa ciljem da zarade pare istovarajući vagone. [đolence]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 1, prosjek: 2 od 5)
Loading ... Loading ...

Čupkovića most

priložio/priložila dana 19 Sep 2007
vodi se pod: mjesta, slovo Č

Najveći željeznički vijadukt u okolini. Kao što mu ime kaže, nalazi se u zaseoku Čupkovići, u Oton-Benderu. Jedne godine je duvala tako jaka bura, da je nekoliko posljednjih vagona teretnog voza, koji je prelazio, palo sa mosta. Ako se ne varam, tom prilikom je četvoro ljudi poginulo. [đolence]

Jedan smiješan detalj za željezničku stanicu nakon toga mosta kada se dolazi iz pravca Like. Željeznička stanica ima naziv “Plavno” (a od Plavna ni korova, treba pola dana da se dođe pješke do Plavna), zaseok Bender kod same stanice pripada Otonu, a i on je daleko od same matice sela Oton, a i sama željeznička stanica Oton je sljedeća stanica nakon Plavna tako da ne moze biti Oton dva puta (voz ide: Pribudić, Plavno, Oton, Pađene, Stara straža, Knin..) poenta je da je stanici u stvari najbliži Radljevac koji eto jadan zbog Plavna nije dobio ni stanicu. [mićo šiljić]

Most Oton

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 44, prosjek: 4.18 od 5)
Loading ... Loading ...

Đirada

priložio/priložila dana 25 Dec 2006
vodi se pod: mjesta, slovo Đ

Relacija za šetnju od hotela do općine, ali samo s te strane ceste. Veoma poznato 70-tih i 80-tih godina. Đir, šetnja ali i ima još značenja, krug, vožnja… Omiljene stanice na điradi bile su: zidić, gelender(gradele), Bobis, i malo mračniji zidić kod parka i suda(za parove). [milan]

1 Star2 Stars3 Stars4 Stars5 Stars (glasova 2, prosjek: 2.5 od 5)
Loading ... Loading ...