komentariKako su ljudi doživili Kninski Rječnik, Kninjani a i oni drugi. Knjiga je dobila predgovor u legendarnom tekstu jednog “sasvim slučajnog” prolaznika, Beograđanina Joneta ali za ovu priliku počećemo sa audio osvrtom na knjigu. A poslje toga još mnoge druge reakcije.


B92, radijsko Dizanje

Audio clip: Adobe Flash Player (version 9 or above) is required to play this audio clip. Download the latest version here. You also need to have JavaScript enabled in your browser.

U istoj emisiji, nekoliko dana ranije, a povodom gostovanja Duran Duran u BGD, opet je dodirnut

Audio clip: Adobe Flash Player (version 9 or above) is required to play this audio clip. Download the latest version here. You also need to have JavaScript enabled in your browser.


Jovan Erakovic – Jone
www.ciklonaut.com
“E ali sad nesto posebno. Kninski Rječnik je fenomenalan. Ali zaista. Iskreno mislim da je malo ovdašnjih gradova koji imaju onako lepu, pitku i romantičnu ličnu kartu, kakva se može naći na onim stranama, malu hroniku koja bi kompletna mogla da se pretoči u knjigu tipa ”Kad su cvetale tikve” ili u film kao što je “Otac na službenom putu”, ili neku novu seriju “Grlom u jagode” ili “Više od igre”. Eto i ja koji nikad nisam živeo u Kninu nego sam ga samo gledao iz kupea onih letnjih vozova koji žure na more, a u kninskoj stanici se samo izduvaju i promene pantalone – i ja sam se čitajući pomalo osetio kao da sam nekad bio deo tog grada i poznavao one ljude i ona mesta. Takav “spleen” kakav u Rječniku provejava imali su valjda još samo Sarajevo, Mostar, Beograd u određenoj meri i… eto ne mogu da se setim još nekog grada. Tako da je sve to – i grad i ljudi koji o njemu onako kazuju – za mene pravo otkriće. Sve kao iz zezanja i opuštenog čavrljanja, sve kao olako i bez mnogo razmišljanja pisano, i povrh svega različiti ljudi, različiti životi i sećanja – a tako čvrst i homogen rezultat. Kao da je neki dobar pisac izmislio čitavo mesto, sve likove i njihove uspomene, pa njegov duh, upleten u pozadinu, usklađuje boje svega što je rečima naslikano. To je pravo malo čudo.
No možda će zvučati neobično, ali koliko god da mi se svideo Rječnik, na toj adresi postoji nešto što me je još dublje dotaklo i učinilo na mene još veći utisak. A to su one kratke crtice koje su o sebi napisali autori. One sudbine koje su stale u po par pasusa ispod imena rasutih po svetu, one naizgled različite životne priče, a sve spojene onime sto nije napisano ali se svuda sluti i zove nostalgija, pa ona prećutna a opšta rešenost da se ne pominje jedna velika tuga – eto to me je dirnulo. Kod nekih ljudi ima rečenica, skoro uzgrednih, a ustvari takvih da u svaku staje scenario za čitav film. Pretpostavljam da ljudi iz Knina, pogotovo posle svega što se dogodilo, smatraju da niko ko nije iz tog grada ne može ni da zamisli kako je bilo živeti u njemu i kako je teško biti bez njega.
Ali neke od rečenica koje pomenuh gurnule su me blizu osećanja i razumevanja onoga što se, znam, moglo steći samo odrastanjem u Kninu. (Slična stvar postoji kod svakog čoveka, i svakog čoveka zauvek vezuje za prestonicu njegovog detinjstva.) Tako sam se nekoliko navrata osetio kao da, stranstvujući u nekom društvu koje se dobro poznaje i naizgled čavrlja o nekim neobaveznim temema, odjednom počinjem da tu i tamo razumevam tajni jezik kojim se kazuju važnije stvari, saopštavaju dublja osećanja. Kako god, na onim stranama leži nešto što bi se, mislim, moglo pretočiti u izvanredan dokumentarac (barem), sve držeći se strukture Rječnika i idući od jednog do drugog njegovog Pisača. Hm, skoro da mi to “Pisač” Onaj-Koji-Ispisuje, zvuči kao “Hazar” kod Pavića. Rodili se, živeli, otišli na neko drugo mesto. Ostavili Rječnik.”


“Grad vračeva i umjetnika”, Ivica Šimić
“Kninski Rječnik je najopširniji web site o Kninu i hvale vrijedan pokušaj skupine Kninjana u egzilu predvođenih Pukijem. Na site-u se u obliku rječnika, od slova A do Ž nalaze brojni ljudi, događaji i pojave koji su direktno ili indirektno vezani za Knin. Na site-u ima vrlo zanimljivih i kvalitetnih tekstova, no ova web stranica, po mišljenju autora ove knjige, ima i dosta loših strana. Naime, web site nema pravog koncepta i sadrži dosta nepotrebnih tekstova. Također, puno tekstova je dosta nekvalitetno napisano i nemaju jasnu poruku. Najveća zamjerka ovom site-u je u tome što sadrži neke tekstove koji su ideološki obojeni. Uz dobru korekturu i lekturu, reizbor tekstova i izgradnju koncepta, ovaj web site bi bio jako kvalitetno djelo.”


Duševni kruv, časopis Pravi Odgovor, broj 91
Ovo nije (samo) etnološki rječnik i nije bitno da je pošada – nož ili pinjur – viljuška. Fokus je na ljudima, mjestima, događajima iz ličnog iskustva i gledanja na stvari
“Vreme je da se prepustite laganoj, ugodnoj nostalgiji. Onoj lijepoj, toploj nostalgiji, kakvu su vam svojevremeno znali servirati Đuzepe Tornatore ili Federiko Felini, neprevaziđeni sineasti toplog, mediteranskog duha. Da oživite vaš lićni crno bijeli film, iz neke sretne prošlosti, ležerno zavaljeni u fotelju, izvaljeni na krevetu, u zagrljaju voljene osobe, sa familijom na okupu pored tople peći ili kamina. Jer, iz štampe je, dragi moji, nakon dugogodišnjih priprema i planova konačno izašla knjiga Kninski rječnikì! Zemaljska verzija internet sajta koji je mnogim raseljenim Kninjanima i onima koji se tako osjećaju prosto tjerao suze na oči, najtvrdokornije razmekšao i cinike učinio emotivcima. Drago štivo koje na tako spontan i šarmantan način čuva uspomenu na grad kakavog odavno više nema, onaj prijeratni Knin. Da je živ, veliki meštar Miljenko Smoje sigurno bi skinuo kapu ekipi koja je na neki svoj način, a opet blisko njegovom duhu, uspjela dokučiti fluid Malog Mista, ali onog vlaškog, skrivenog u dolini okovanoj brdima i kamenom, a opet tako blizu mora. Tamo gdje su, kako je to mudro zaključio jedan od stvaralaca ove antologije, podzemne vode ukrštene s udarima bure učinile ovo mjesto i ljude tačkom na geografskoj karti koja prosto osvaja. Iznutra.Kad se svojevremeno pojavio na internetu, Kninski rječnikì je bio pravi emotivni bum. Kninski netizensi vadili su iz naftalina priče, ljude, događaje, običaje kojima je ozbiljno zapretio zaborav. Ili makar teško obrisiva paučina. Bio je to melem na ranu većini ljudi, svjesnih da su te slike, na žalost, samo sretna prošlost.”Što se tiče knjige, znao sam da je moramo uraditi onog dana kad mi je jedan prijatelj napisao kako je u Prištini vidio ljude iz trošne radničke barake, kako udubljeni iščitavaju odštampane stranice Kninskog rječnika koje im je neko skinuo sa interneta. Pretpostavljao sam, ali tad mi je potpuno bilo jasno, da ljudi hoće ponekad da se odvoje od surove realnosti i da se vrate u onaj raniji život, nekad malo i idealiziran, ali za njih svakako bolji. A pogotovo ako ima duhovitih pisaca. To ti je kao duševni kruv… Ma i meni samom, a kamoli onim starijim ljudima. A pošto ti stariji “analogni” nemaju tako često, ako ikako, pristup webu, morali smo ovo uraditi. Ovo nije (samo) etnološki rječnik i nije bitno što je pošada noû ili pinjur viljuška, već je fokus na ljudima, mjestima, događajima iz potpuno ličnog iskustva i gledanja na stvari”, kaže za Pravi odgovor jedan od “pisača” kninskog rječnika, inzistirajući na anonimnosti, jer kako kaže, Kninski rječnik je djelo više autora, a ne jednog čovjeka.Literarno gledano, Kninski rječnik nije standardna beletristika, nije ozbiljna knjiga. Svi su “pisači” amateri i ovo je, u startu, žešći niskobudžetni film. Da niko, kako kaže jedan od pisača, ne pomisli da je ovo neka ozbiljna stvar, neki novi Hazarski rečnikì i da nas slučajno ne posmatra sa tog aspekta.
Kninski rječnik ili leksikon iz osamdesetih pa do pred ratì, otkriće vam da je najpopularniji kninski strip do pred rat bio Alan Ford ili da se Savka Dabčević Kučar 1971. Bukovčanima obratila riječima: “Vi ste drugovi, ovce, svinje, krave i ostalu stoku dali za revoluciju”. Doznat ćete mnogo i o alternativnim sportovima kninskoga kraja kao što su zbijanje sijena u pojati ili cijepanje drva uz muziku Radio Knina, o bevandi i briškuliì, kninskim bendovima, o Anti Jelovini, Dragecu, Ivi Kulturnom, Momi Maglovu i ostalim doajenima kninske ulice i kafane. Jednu sretnu priču, lišenu loše vibre devedesetih i kasnijih godina. Kada je od Knina ostala samo ta jedna nesretna ulica koja je zajebavajući čitav svijet, ostala bez svojih prirodnih, fetivi žitelja. Jer, ako razmišljate o Kninu iz vizure Srbina i svjesno prešućujete kninske Hrvate ili obrnuto, definitivno niste iz ove priče. Kninski rječnik je i popravni iz tolerancije za one koji se još dadu popraviti. U suprotnom, svaka dalja priča prestaje.Što se daljih planova u vezi Kninskog rječnika tiče, pisači iliti netizensi (Internet stanovnici), njih jednostavno nema. Potrebno je samo doći na sajt, uključiti se u priču, izvući iz naftalina još toplih ljudskih priča za hladne zimske dane.”


Saša
“A znaš kako sam ti ja prvi put saznao za kninski rječnik,… Dođem ti ja jednom kod naših izbjeglica u jednu baraku u Pristini,… tu ti je po čitava porodica imala samo jednu sobu,…. a barake su ti one radničke,… sklepane samo dok je neko gradilište tu,…. kad oni se skupili,…. neko im odštampao sve stranice rječnika i jedan čita a ostali se smiju,… okupilo se njih tu desetak i čitaju rječnik…”


Dalmacija na Internetu, Snježana Klopotan (www.zarez.hr)
Predavanje Reane Senjković Pišite i vi, bit ćemo jači: dalmatinski internetski identiteti i mobilizacija tradicija, tribina Hrvatskog semiotičkog društva, 10. ožujka 2004.“Hrvatska etnologija, osobito ona koju proizvodi zagrebački Institut za etnologiju i folkloristiku, odnedavno se sve učestalije bavi etnografijom Interneta. Reana Senjković, suradnica Instituta za etnologiju i folkloristiku, održala je 10. ožujka 2004. na tribini Hrvatskog semiotičkog društva uvodno izlaganje na temu Pišite i vi, bit ćemo jači: dalmatinski internetski identiteti i mobilizacija tradicija. Iza složenoga naslova krije se istraživanje dalmatinskog identiteta na internetskim stranicama pojedinih dalmatinskih gradova, i to onog koji se referira na dalmatinsku “tradicijsku kulturu”.
Na internetskim stranicama dalmatinskih gradova ta je kultura predstavljena isječcima iz povijesti dalmatinske arhitekture, slikarstva, književnosti ili znanosti, koji su začinjeni dalmatinskim viteškim igrama, različitim ljetnim feštama i domaćim receptima. Naravno, sva je ta autohtona i drevna tradicija u službi etničkog turizma te ugođaja sunca i mora. Posjetitelj kojega zanima, na primjer, kninski leksikon iz osamdesetih pa do pred rat moći će među internetskim ćakulama sa stranice www.kninskirjecnik.com doznati kako je najpopularniji kninski strip “do pred rat” bio Alan Ford ili da se Savka Dabčević Kučar 1971. Bukovčanima obratila riječima: “Vi ste, drugovi, ovce, svinje, krave i ostalu stoku dali za revoluciju”. Doznat ćete i o “alternativnim sportovima kninskoga kraja” kao što su zbijanje sijena u pojati ili cijepanje drva uz glazbu Radio Knina, o “bevandi” i “briškuli”, a može se uključiti i u neki od tri foruma, na primjer Večeras se igraju balote u Melburnu. Virtualna zajednica ove web stranice okuplja pojedince srpske nacionalnosti, pa ona funkcionira ujedno i kao etnička zajednica onih koji su se za Domovinskoga rata raselili po svijetu, a sada su uz pomoć Interneta opet okupljeni zajedničkim zamišljanjem domovine.
Slična je kninskoj stranica http://www.benkovac.org.yu/ na kojoj od 2001. živi iseljeni Benkovac. Osim tematskih cjelina o običajima, poslovicama i sl., posebno je zanimljiv forum Benkovačko guvno, a posjetitelji većinom komuniciraju unutar odjeljka Virtualni Trg male guze, koji ispunjavaju nostalgičnim prilozima o humoru, igrama, poeziji nekadašnje (prije)ratne svakodnevice. Reana Senjković je naglasila kako etnolog koji posjeti ove stranice ima priliku okusiti novu istraûivažku privilegiju – ostati nevidljivim svjedokom susreta zajednice čiji su pripadnici najčešće skriveni svojim internetskim nadimcima.
Na taj način sudionici foruma su, za razliku od nevirtualnih kazivača, odterećeni muke da adekvatno odgovore terenskim očekivanjima etnologa ili ga mogu izbjeći. Kninska i benkovačka virtualna zajednica raspolažu iskustvom nedavnog zajedničkog života, pa se njihov osjećaj zajednice temelji i na osjećanju novog prostora, gdje je pitanje pripadanja u pravilu problematično te Internet postaje prostorom potrage za istim društvom koje je ranije bilo i fizički dostupno. Velika posjećenost ovih stranica, aktivna suradnja njezinih posjetitelja, kao i njezin opseg, otvaraju mogućnost problematiziranja pitanja o tome kako raseljene etničke ili nacionalne zajednice na Internetu “vide svoj identitet”. U zaključku izlaganja Senjković je istaknula kako njihova prisutnost nameće i izazov mogućeg ulijevanja izvozne reprezentacije identiteta na internetskim stranicama u “matični identitet”, kao i utjecaj takva identiteta na izvanjske predodžbe o njemu. Bavljenje ovim pitanjima nudi etnologiji, tradicionalno marginalnoj znanosti kod nas, moguće priključke na aktualna globalna antropološka istraživanja.”


Dr. Reana Senjković, etnologinja (Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb)
“Nine, hvala Vam sto ste mi se javili i ispravili moju pogrešku. Članak koji ste procitali, međutim, nije moj: riječ je o prikazu jednog mog predavanja koje se ipak temeljilo na studiji, iako mnogo opširnijoj: predstavila sam je na jednom simpoziju u Njemačkoj (http://www.slavistikuni-bonn.de/dalmatien). Bit će objavljena na engleskom u punom opsegu od 56 kartica teksta u zborniku toga simpozija, a verzija na hrvatskom u zborniku koji će tiskati moj Institut. Kako su oba zbornika još u pripremi, bio bi mi dragocjen podatak o suradnicima sugrađanima hrvatske nacionalnosti: koliko ih je bilo i žive li i dalje u Kninu? Naime, vaša primjedba donekle ruši moju tezu i mislim da bih se morala ispraviti. Također, muči me i to jesam li napravila istu pogrešku i kada je riječ o Benkovačkoj stranici koja se spominje i u članku kolegice Klopotan. Imate li, moguće, i u to uvida? Jeste li u kontaktu s nekima od suradnika te stranice? Na kraju, dozvolite mi i malo zavisti: vodim projekt kojim bi se trebala prikupiti sjećanja na Drugi svjetski rat i rat 1991-1995, no rezultati su me razočarali. Ljudi, naime zaziru od etnologa koji se sjedne pred njih s mikrofonom u ruci. Inzistirali smo na anonimnosti kazivanja i pokušavali doći do “običnih”, malih, ljudskih priča, kakve vi imate u svome rječniku (bez, kako kažete, nacionaliziranja i patetičnih naleta nostalgije). Dobili smo, međutim, uglavnom ono što nas ne zanima: tko je koga, kada i zašto…, pa čak i to koliko su krivi ili nedužni Hitler, Tito… Javila sam se i na nekoliko internetskih foruma, na nekima sam se predstavila i opisala projekt, na nekima nisam odala svoj identitet. Ipak, sve s istim, lošim uspjehom. Zato moram reći da su napori poput vasega dragocjeni i etnolozima, a sigurna sam da će i knjiga Kninskoga Rječnika biti jednako kvalitetna, zanimljiva i važna kao i njezina on-line prethodnica. Uz srdačan pozdrav, Reana Senjković.”


Fenix sa bivše ćakule Kninskog Rječnika
“Slučano sam ušla u ovaj Kninski Rječnik. Javljaju se polupismeni ljudi koji pokušavaju biti što smješniji (jer je ovo u stilu, što gluplje to bolje), iskrivljuju podatke o ljudima iz Knina koji su zaslužili barem malo više poštovanja. Isti očito nisu razlučili pojam anegdote (koja je najčepće štosna) pa ako i fula u nekim detaljima, više manje, ali o nekoj osobi pisati neistinite podatke… tu je već uputan nivo kulture, obrazovanja… Vidim da ste uložili silan trud… Od mene toliko (+ psovka)”


Kninjanin sa bivše ćakule Kninskog Rječnika
“Knjigu sam čitao samo ovlaš. Potražim par stvari i lupim je u ćošak. Otkud vam pravo da vi pišete kninski riječnik. Vi i mnoge stvari tu nabacane imate veze sa kninom kao moja kobila rođena u vukojebini praznoglave gluposti. Brate okanite se ćorava posla i sjašite barem vi koji imate neke daleke veze sa kninom. Imaš ti puki pametnija posla. Uvati se brte ženski i sjaši sa Knina. Dovoljno što su ga jašile seljačine iz Smokovića , sade ga jašu bosanci. Bože, oslobodi me spoboda.”


Čitateljka X sa bivše ćakule Kninskog Rječnika
“Najbolja stvar kod knjiga je što kad je doživite kao lošu zaklopite i odložite ili se oduševite pa nekoliko puta od korica do korica :) Tako je i s rječnikom, prvo svaka čast ekipi koja je uopće došla na ideju i ulozila trud, lakše je nama kritizirati nego stvarati, a rječnik je s greškama il bez njih super stvar, eto ako nikom onda božjem stvorenju ko meni, nismo svi počašćeni roditi se u vrijeme “zlatnih dana” Knina, ali eto nismo ni lišeni ljubavi prema takvima i zato stvarno i iskreno hvala na trudu svima koji su ga gradili i koji se trude da se do rječnika može doći! Ponosni sam vlasnik jednog komada (originalnog) i nebrojenih kopija (da znam i nije fer …) al ne mogu si pomoći kad neko zagrize da bi ga čita da ga ne proslijedim a teško mi dati orginal a čovjek ne zna koristiti internet pa printam li ga printam (btw do kojeg nije bilo lako doći pitaj momka u kafiću od koga mu je to, pa od brata od strica pa pitaj brata od strica koji zna nekoga tamo a taj tamo može naručiti pa poslati pa …) i tako ne dam beštijama taj moj komadić knjige ne daj bože da ga ne vrate a nekako mi leži dobro u ruci kad mi onako pun k…ufer :D svega i posla i života i pms a i učenih knjiga i svega čega mi može biti dosta! I iako možda ekipa koja nije iz Knina ne može do kraja razumiti rječnik i njegovo značenje vole ga ljudi, znači ima nešto ….
A sad nešto, onako prijedloćno natucanje prijedloga (ma super je ustvari što više niko ne kuži šta je pravilno a šta nepravilno, izgubljeni u gramatikama pa u trenutku inspiracije možeš odvaliti riječ koje u nijednom rječniku nema, furka sve kao neki tvoj novi jezika ko te hoće razumiti razumije a ko neće ma ni mora), to kopanje informacije o mogućnostima dolaska do rječnika, ubi, al satra maximalno, bilo bi to dobro malo javnije profurati, tipa staviti u lokale gdje je koncentracija knjinjana, pa npr. recimo u hrvatskoj masa ekipe se ufurala na sajmove povodom vjerskih nam praznika tu strpati nekoliko komada npr. ufurati ih u urede vijeća nacionalne manjine (da znam malo otužno ali…) u prosvjetu, ma na neka mjesta gdje ljudi prolaze dolaze ulaze da ga vide i na licu mjesta popale, uostalom što ne u crkvu (u crkvi se dijelili i pokloni od novčića za rječnik) dajte ljudima šanse da imaju rječnik a da istovremeno i daju, super stvar! Ne bih volila da me itko krivo skuži ali ne koriste svi internet i ne mogu pročitati ko u kojoj zemlji ima rječnik da ga možeš otkupiti! Eto tako, ma ustvari nije tako, totalno sam podivljala na te priče kao ja žensko pa eto zasolila frajerima, ko srbin ko hrvat ko eskim, koga briga, il si čovjek il nisi al je totalno nevažno za ovo, kome se sviđa rječnik nek čita, ko uvidi greške nek napomene koliko sam shvatila dat će se ispraviti, ljudi smo griješimo, al nemojte se vše napadati dosta tog zla, a ono slobodna sam dati i savjet kad vam dođe neka crna minuta pa bi grizli bolje zgrabiti štogod suprotnog pola pa nek budu ljubavni ugrizi koji će dovesti ka konkretizaciji odnosa oops tu nema ni ekavice ni ijekavice ni velike priće ljubiš šutiš!E sad ide, eto tako i dosta, tvorcima rjecnika još jednom BRAVO i sretno nadalje neka ga što više ljudi ima priliku poviriti, pročitati proslijediti dalje!”


Dr. Živko Bjelanović (Antroponimija Bukovice, Imena stanovnika mjesta Bukovice)
“Reći ću odmah i to da je Kninski rječnik duhovito pisan, da je peckav, da se zbog toga može čitati i prečitavati u svakoj prilici, da u njemu iskrsavaju ljudi i zgode koje smo proživjeli u nedavnoj, ali tako davnoj prošlosti zbog onoga što se u našem kraju dogodilo u proteklih petnaestak godina. Otud moje pohvale cijeloj ekipi koja mu je udahnula dušu. Nastavite, dopunjavajte ga, potrudite se da dopre do što šireg kruga čitalaca, dakle i onih koji se ne služe internetom, onako otprilike kako je dopro i do mene.”


Prof. Irina E. Ivanova, Fakultet za strane jezike, Moskovski državni univerzitet
“Veoma mi je drago što ste uspeli da izradite Kninski rječnik i što ste nam se obratili s predlogom njegove donacije. Takav rečnik bi bio od velike koristi profesorima i studentima Moskovskog univerziteta u njihovim istraživanjima i zaista smo zainteresovani da ga primimo.

U međuvremenu sam počela da čitam Kninski rječnik i mnogo mi se sviđa jer dočarava ambijent jednog prisnog življenja, otvorenost i toplinu jednog južnog grada, postojanje mitova i legendi nastalih od svakidašnjih stvari koje su izgubljene u vremenu i prostoru. Mislim da je jako dobro što su autori prisutni u člancima kao ime ili nadimak jer to pokazuje drugaciju dimenziju postojanja istog društva. Pronađena je tačna intonacija koja nije nostalgična u onoj meri koja dozvoljava čitaocu da nostalgiju oseti.”


Ivo Jakovljević (Veliki rječnik šibenskih riči, nadimaka, prezimena, ronzzanja, štracanja i štucigavanja)
“Pratim Kninski rječnik na internetu, otkako sam ga otkrio prije tri godine: u odnosu na početna traženja forme i strukture, sadašnja verzija zrači punom zrelošću, ali i prevladavajućim mladalačkim izrazom. Vidi se da ga piše jedna nova generacija Kninjana, ali nažalost u većini suradnika izvan Knina i Hrvatske. Moj prvi doživljaj u susretu s tim webom bila je neizreciva tuga, tužno suosjećanje s kninskom djecom, koja rasuta po svijetu spašavaju svoju jezičnu, kulturnu i urbanu baštinu slažući Kninski rječnik. Zatim sam ga čitao i pratio kao komplement Šibenskom leksikonu, jer nam se jezične baštine više od trećine potpuno preklapaju, uz brojne posebnosti tumačenja pojedinog termina. Pa sam nekim svojim kolegama skrenuo pažnju na Kninski leksikon. Naposljetku, pratim ga sukladno njegovu cilju: da spasi od zaborava, ne samo toponime i običaje, imena i događaje od prije rata, nego da spasi i sam kninski govor.
Koliko sam imao priliku čuti, raseljeni Kninjani sve više govore ekavicom, a ne ijekavicom, a i rečenična im je konstrukcija bliža srpskom iz Srbije, nego tradicionalnom srpskom ili hrvatskom jeziku i govoru, kakav se govorio i još se govori u pojedinim dijelovima Hrvatske. Stoga bi bilo dobro da na Kninskom rječniku objavite i neke stručne jezične priloge, kojima bi se ojačala zaštita jezične baštine Knina.
..
Naposljetku, bio bi red da jednog vrlo skorog dana Kninski rječnik, i kao web i kao knjiga svoju živu promociju ima u Kninu. Nove, mlade generacije moraju prevladati uzroke i velike igre, koje su “rješavane” ratnim sredstvima. Neki repovi tog “rješavanja” vidljivi su i u ponekoj leksičkoj formi ili aluziji u Kninskom rječniku, ali ne treba ih frizirati, nego neka ih redigira vrijeme.”